Mnogi putnici vjeruju da mjesto sjedenja u zrakoplovu može značajno utjecati na izglede za preživljavanje u slučaju nesreće. Prema istraživanjima, sjedala u stražnjem dijelu aviona mogu ponuditi veće šanse za preživljavanje, ali to nije jedini faktor koji dolazi u obzir.
Utjecaj položaja sjedenja na preživljavanje
Stručnjaci analiziraju podatke iz prethodnih avionskih nesreća kako bi razumjeli koji čimbenici najviše utječu na preživljavanje putnika. Studija časopisa TIME iz 2015. godine pokazala je da su putnici koji su sjedili u stražnjem dijelu aviona imali stopu smrtnosti od 32%, dok su oni u srednjem dijelu imali 29%, a u prednjem 38%.
Jedan od nedavnih primjera koji potvrđuje ovu teoriju je nesreća Jeju Air Boeinga 737-800 u Južnoj Koreji. U zrakoplovu koji je prevozio 181 putnika, samo su dvije osobe preživjele – obje su sjedile u stražnjem dijelu aviona. Slično tome, nesreća Embraera 190 Azerbaijan Airlinesa pokazala je da su 29 preživjelih putnika također sjedili u stražnjem dijelu letjelice.
Drugi ključni faktori za preživljavanje
Iako mjesto sjedenja može igrati ulogu, nije jedini faktor koji utječe na izglede za preživljavanje. Prema riječima Barbare Dunn, predsjednice Međunarodnog društva istražitelja zračne sigurnosti (ISASI), nekoliko elemenata može odrediti ishod nesreće:
Kako zrakoplov dodirne tlo: Putnici u dijelu aviona koji prvi dotakne tlo izloženi su najvećoj sili udara.
Sigurnosni pojas: Ispravno pričvršćen sigurnosni pojas smanjuje trzaje i ozljede pri udaru.
Položaj pripreme za sudar: Putnici koji zauzmu tzv. brace position mogu smanjiti rizik od teških ozljeda.
Brzina evakuacije: Nalazište blizu izlaza za nuždu može značajno povećati šanse za brzu evakuaciju nakon nesreće.
Utjecaj G sile na ljudsko tijelo
Nacionalni odbor za sigurnost prometa (NTSB) smatra da je nesreća „moguće preživljiva“ ako sile koje se prenose na putnike ne prelaze granice ljudske tolerancije. Ljudi u svakodnevnim aktivnostima izloženi su sili od 1 G, dok ubrzanja poput vožnje na toboganu mogu stvoriti sile od 2-3 G. Većina ljudi gubi svijest na 4-5 G, ali postoje slučajevi preživljavanja čak i pri jačim silama.
Moderna zrakoplovna sjedala izrađena su tako da mogu podnijeti udar do 16 G, što znači da većina avionskih incidenata ulazi u kategoriju „moguće preživljivih“.
Zaključak: Ne postoji „najsigurnije mjesto“ u avionu
Iako statistika sugerira da su stražnja sjedala nešto sigurnija, stručnjaci naglašavaju da ne postoji univerzalno „najsigurnije“ mjesto u avionu. Mnogo toga ovisi o vrsti nesreće, kutu udara, brzini udara i brojnim drugim faktorima.
Međutim, putnici mogu povećati svoje šanse za preživljavanje pravilnim vezivanjem sigurnosnog pojasa, sjedenjem blizu izlaza za nuždu i poznavanjem položaja pripreme za sudar. Svaka sekunda može značiti razliku između života i smrti, stoga je važno biti pripremljen i svjestan sigurnosnih mjera prilikom svakog leta.
