Švedsku potresa presuda u slučaju Yazieda Mohameda (19), izbjeglice iz Eritreje, koji je osuđen na zatvorsku kaznu zbog napada na Meye Åberg (17), ali bez mjere deportacije nakon odsluženja kazne. Odluku je donio Prizivni sud za Gornji Norrland, što je izazvalo snažne reakcije javnosti u državi i izvan nje.
Što stoji u obrazloženju suda
Sud je, prema obrazloženju, procijenio da je zločin „ozbiljan, ali ne toliko posebno ozbiljan“ da bi opravdao protjerivanje nakon zatvora. Sudac Lars Viktorsson izjavio je kako sud „ne može slijediti vjetrove društva, nego sudi prema zakonodavstvu i praksi“.
Prema njegovim riječima, napad je uključivao držanje žrtve, neželjene poljupce, stiskanje intimnih dijelova te penetraciju prstima, a sud je vagao kvalifikaciju između „manje teškog“ i „uobičajenog stupnja“ silovanja te se opredijelio za uobičajeni stupanj.
Zašto nema deportacije
Ključ odluke leži u švedskom pravu, prema kojem deportacija nakon odsluženja kazne ovisi o sveobuhvatnoj procjeni: prirodi i trajanju djela, metodi, okolnostima i riziku ponavljanja. Sud je ocijenio da kumulativni kriteriji nisu ispunjeni za protjerivanje, iako je djelo potvrđeno. Viktorsson je naglasio: „Ne postoji vremenski prag – ne možete reći 12 minuta znači deportacija, 8 minuta ne; procjena je cjelovita.“
Podijeljeno vijeće i manjinsko mišljenje
U odlučivanju su sudjelovali suci Lars Viktorsson i Elida Sundkvist, v.d. procjeniteljica Hanna Hamrén te porotnici Lena Berggren (V) i Sammy Lie (SD). Sammy Lie izdvojio je mišljenje i tražio doživotnu deportaciju Mohameda nakon odsluženja kazne.
Reakcije javnosti i pravna pitanja
Presuda je potaknula raspravu o:
- konzistentnosti sudske prakse glede deportacija kod seksualnih delikata,
- pragovima “posebno ozbiljnog” zločina u švedskom pravu,
- balansu između zaštite žrtava i statusa počinitelja s međunarodnom zaštitom.
Kritičari smatraju da odluka šalje „pogrešan signal“ žrtvama i javnosti, dok dio pravnika upozorava da se sud ne smije pretvarati u političko tijelo i da treba dosljedno primjenjivati zakonske kriterije.
Što slijedi
Moguće su daljnje pravne radnje (izvanredni pravni lijekovi) te političke inicijative za preciziranje kriterija deportacije kod nasilnih seksualnih kaznenih djela. Organizacije za prava žrtava već traže reviziju prakse i pooštravanje zakona.
