Bjesnoća je virusna zarazna bolest i jedna od najopasnijih zoonoza koja pogađa i životinje i ljude. Iako Hrvatska već deset godina nema zabilježen slučaj ove bolesti, Ministarstvo poljoprivrede najavilo je početak jesenske akcije oralne vakcinacije lisica kojom se nastavlja sustavna borba protiv bjesnoće na teritoriju cijele zemlje.
Kako će se provoditi jesenska akcija?
Akcija započinje s aerodroma Vinkovci i Brač, odakle će se mamci s cjepivom polagati iz zraka iznad istočne Hrvatske i Dalmacije.
Nakon toga, distribucija će se provoditi iz aerodroma Varaždin (za područje sjeverne Hrvatske) i aerodroma Krk (za Gorski kotar i Istru).
Ovisno o vremenskim prilikama, cijela akcija trebala bi biti završena najkasnije do 31. listopada.
Mamci s cjepivom neškodljivi su za ljude i druge životinje, a polažu se pomoću specijalno opremljenih zrakoplova s GPS sustavima koji osiguravaju ravnomjernu distribuciju.
Zašto je bjesnoća i dalje opasna bolest?
Bjesnoća (lat. rabies) je smrtonosna virusna bolest koja se prenosi sa životinja na ljude, najčešće ugrizom zaražene životinje.
Iako je Hrvatska 2021. godine dobila status zemlje slobodne od bjesnoće, stručnjaci upozoravaju da bolest i dalje postoji u svijetu – osobito u Aziji i Africi, gdje godišnje uzrokuje više od 50.000 smrtnih slučajeva.
Glavni prijenosnici bjesnoće u prirodi su divlji mesojedi, prvenstveno crvene lisice (Vulpes vulpes), dok je u urbanim sredinama najveća opasnost povezana s psima lutalicama.
Kako se bjesnoća prenosi i koliko je opasna za ljude?
Zoonoza se na ljude prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom – najčešće ugrizom, ogrebotinom ili kontaktom s inficiranom slinom.
Bez pravovremene postekspozicijske zaštite (cijepljenja nakon ugriza), bjesnoća gotovo uvijek završava smrtnim ishodom.
Najizloženije skupine su veterinari, lovci, šumari, ali i turisti te osobe koje često borave u prirodi.
Hrvatska: uspješan primjer borbe protiv bolesti
Zahvaljujući kontinuiranom provođenju oralne vakcinacije lisica od 2011. godine, u Hrvatskoj nije zabilježen nijedan slučaj bjesnoće od 2014. godine.
Zbog toga je Europska komisija 2021. godine proglasila Hrvatsku zemljom slobodnom od bjesnoće, što je ogroman uspjeh veterinarskog sustava i javnog zdravstva.
Unatoč tome, Ministarstvo poljoprivrede naglašava važnost kontinuirane prevencije jer globalizacija i promet životinja mogu omogućiti povratak bolesti.
Kako prepoznati i spriječiti bjesnoću kod kućnih ljubimaca
Najčešći znakovi bolesti kod životinja uključuju:
- neobično agresivno ili plašljivo ponašanje,
- pretjerano slinjenje,
- gubitak koordinacije,
- paralizu.
Vlasnici pasa zakonski su obvezni redovito cijepiti svoje ljubimce protiv bjesnoće, čime se izravno sprječava širenje bolesti među ljudima i životinjama.
