Home Kolumne Građanski odgoj u riječkim školama ili kako uvesti nešto što je već...

Građanski odgoj u riječkim školama ili kako uvesti nešto što je već uvedeno!?

2705
0
Piše: Mirjana Kazija

Piše: Mirjana Kazija
Piše: Mirjana Kazija
Ovih je dana vrlo pompozno najavljeno kako Grad Rijeka uvodi, ni više ni manje nego Građanski odgoj u osnovne škole!?
Uvest će se Građanski odgoj i obrazovanje izvananstavno, izradit će se priručnik, blizak i prihvatljiv djeci…
Razlozi uvođenja su „niska razinu participacije mladih u zajednici, porast političke apatije i rastući demokratski deficit„ Sve to piše u istraživanjima koja su jako zabrinula gradsku Upravu, pa se, eto, željezo kuje dok je vruće, a mali građani se stvaraju dok su još u osnovnoj školi.
Imenovano je Povjerenstvo, sve je lijepo izrecitirano na Kolegiju Gradonačelnika i u medijima. Kreće se iduće školske godine u pet škola „eksperimentalno“. Cijena, prava sitnica, oko 200.000 kuna! Najzanimljivija je izjava da su se, kada je rečeno da će Grad Rijeka raditi na ovom projektu, zainteresirale i druge županije i zatražile da otkupe i koriste budući priručnik Građanskog odgoja i obrazovanja. Na neviđeno! Ma dajte!
E sad, u čemu je problem da se mladi naraštaji građanski opismenjuju i da Grad Rijeka prednjači u tome. U nekoliko osnovnih „sitnica“ koje naše gadske vlasti ili ne znaju ili za njih ne mare, što je jednako loše.
Naime, Građanski odgoj i obrazovanje nije potrebno uvoditi. On je naime – uveden! Provodi se kao međupredmetna tema, predviđen je i kao posebni predmet u 8. razredu kao i 1. i 2. razredu srednje škole. Na mrežnim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje navedeni su svi relevantni dokumeti, materijali, preporuke kao i obveze škola u ovom radu.
Ono što je važno reći je i to da postoji i sustav edukacije učitelja kroz mrežu županijskih stručnih vijeća koji se redovito odvija i u kojemu učitelji i nastavnici rade na modelima poučavanja, prezentiraju primjere dobre prakse i sl.
Posebno je važno naglasiti da je u tijeku Cjelovite kurikularne rerforma osmišljen i novi, redizajnirani kurikulum Građanskog odgoja i obrazovanja koji je javno, uz ostale, prezentiran na mrežim stranicama Cjelovite kurikularne reforma 16.veljače 2016. Tamo je predviđen daljnji rad na Građanskom odgoju i obrazovanju u obliku međupredmetne teme, a od 1. ožujka kreće i javna rasprava kako bi se čulo što više mišljenja i dokumenti unaprijedili prije primjene u školama.
U strukturi Cjelovite kurikularne reforme, temeljene na prethodnim dokumentima, prije svega Nacionalnom okvirnom kurikulumu te trenutno važećem kurikulumu Građanskog odgoja i obrazovanja, naglašeno je da se neće kreirati nikakvi novi predmeti, a međupredmetne su teme ponešto redizajnirane pa je tako, primjerice iz postojećeg kurikuluma Građanski odgoj i obrazovanje izdvojen Održivi razvoj te su i sastavnice samog GOO-a, u novom prijedlog izmijenjene.
Time je potpuno napušteno „nakrcavanje“ postojećih predmeta Sata razrednika i ostalih „prostora“ za rad, a naglasak je stavljen na povezivanju, interdisciplinarnost i odmicanju od sadržaja te stavljanjeu naglasaka na više kognitivne procese i funkcionalnu pismenost.
U daljnoj, predviđenoj dinamici implementacije Cjelovite kurikularne reforma, nastavlja se ekperimentalno uvođenje u slijedećoj školskoj godini u 60 škola na teritoriju čitave Hrvatske.
Dakle, mislim da je potrebno odgovoriti na nekoliko pitanja?
Prvo, zašto se uvodi nešto što je već uvedeno i nije li to nepotrebno bacanje novca?
Drugo, ima li lokalna samouprava uopće ingerencije da kao vrsta uprave intervenira u strukturu odgojno-obreazovnih standarda pa i sadržaja koji će se poučavati u Školama?
Za svako se nastavno sredstvo, priručnik i, program, projekt…mora dobiti suglasnost nadležnog ministarstva inače bi u školama mogao poučavati tko, što i kako želi. Neovisno o tome o kojem je obliku rada riječ. Ima li naša gradska vlast dopuštenje za „projekt Građanskog odgoja i obrazovanja“?
Ova su formalno-pravna pitanja jako važna jer je jedna od sastavnica Građanskog odgoja i obrazovanja upravo razumijevanje demokratskih procedura, a ispada da naše gradske vlasti žele poučiti učenike nečemu što ni sami ne razumiju (sic!).
Elem, mene jako zanima kako je, osim korištenja općih mjesta u općim, svima poznatim istraživanjima, došlo do ideje da se baš Građanski odgoj i obrazovanje pokreće u Rijeci kao nešto posebno?
Znaju li u gradskoj upravi nešto što mi ostali ne znamo? Jesu li se i Rijeci, koja inače slovi za jednu od tolerantnijih sredina, dogodila neka pogoršanja?
Zbog svega navedenog mislim da je riječ o larpurlartističkim i prilično demagoški prozirnim nastojanjima. Ideja je izvan vremena i prostora, ne znamo što je prethodilo tako velikoj zabrinutosti, što želimo da se promijeni, kako će to i tko pratiti? Vidimo da se uvodi nešto što već postoji i, na koncu vrlo je dvojbeno hoće li se „projekt“ u ovakvom kontekstu i na ovakav način uopće moći realizirati.
Ali, važno je da se nešto uvodi! I od toga napravi pompa i privid da se nešto jako puno i važno radi, ionako za par dana više nikoga neće biti briga niti će se pitati što je s tim. A treba pitati jer je riječ o našim novcima, ali i prioritetima o kojima građani trebaju moći odlučivati.
Sve je drugo daleko od pravog služenja građanima i spada u „demokratske deficite“!

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here