Dugoročne prognoze: Kako se izrađuju i koliko su pouzdane?
Sezonske prognoze vremena, poznate i kao tromjesečne, ključne su za planiranje resursa, osobito u energetici. Zemlje sjeverne Europe redovito koriste ove podatke kako bi se pripremile za potencijalno hladnije zime ili iznimno topla ljeta.
Prema riječima meteorologa Nedima Sladića, koji ima bogato iskustvo u klimatologiji i meteorologiji, sezonske prognoze temelje se na podacima iz klimatoloških nizova, obično u trajanju od 30 godina. Ti nizovi omogućuju usporedbu trenutnih podataka s povijesnim trendovima, pri čemu se koristi niz modela, poznatih kao ensemble. Na taj način procjenjuje se vjerojatnost određenih scenarija.
Razumijevanje sezonskih prognoza: Nisu savršene, ali su korisne
Sezonske prognoze nisu savršene, no pružaju uvid u najvjerojatnije scenarije. Na primjer, ako modeli pokazuju veću šansu za topliju zimu, to ne znači da će svi dani biti topliji od prosjeka, već da će ukupni tromjesečni prosjek pokazati porast temperature.
Prema Sladiću, ključ je u prepoznavanju globalnih atmosferskih i oceanskih procesa. “Butterfly effect” često utječe na atmosferu, čineći predviđanja složenima. Ipak, pravilna analiza signala unutar modela može otkriti obrasce koji pomažu u prognoziranju dominantnih trendova.
Što nas čeka ove zime?
Priče o najhladnijoj zimi u posljednjih 65 godina često se pojavljuju u medijima, ali prema trenutnim modelima, zima 2024./2025. vjerojatno će biti toplija od prosjeka za razdoblje 1991.-2020. Međutim, Sladić ističe kako bi ova zima mogla biti svježija u usporedbi s prethodnom.
Najhladniji period mogao bi se dogoditi u siječnju, kada se očekuje anticiklonalna situacija koja može uzrokovati temperaturnu inverziju na kopnu. To bi moglo rezultirati povremenim prodorima hladnog zraka sa sjevera, što bi ljubitelje zime moglo razveseliti.
Najava kratkoročne promjene vremena
Za razliku od sezonskih prognoza, kratkoročne prognoze pružaju jasnije detalje. Prema Sladiću, sredinom sljedećeg tjedna očekuje nas značajno zahlađenje. Hladni frontalni sustav sa sjeverozapada Europe mogao bi donijeti prvi ovosezonski snijeg, posebno u Lici, Gorskom Kotaru, pa čak i ponekim nizinama kontinentalne Hrvatske.
Nakon kratkotrajnog zahlađenja, predviđa se povratak utjecaja Atlantika, što će donijeti porast temperatura zraka prema kraju studenog.
