U utorak, 10. lipnja, u dvorani Ivana Mažuranića u Hrvatskom saboru održan je okrugli stol na temu “INA Urinj, Kostrena i zagađenje Kvarnera – što učiniti?”, u organizaciji saborskog zastupnika Marina Miletića. Ova inicijativa predstavlja nastavak rada radne skupine za praćenje sanacije lokaliteta RNR Urinj, jednog od najkritičnijih industrijskih lokaliteta po pitanju zaštite okoliša na Kvarneru.
Cilj: Trajna zaštita okoliša i mora
Okrugli stol imao je za cilj okupiti stručnjake, predstavnike institucija i lokalne zajednice kako bi se sagledalo trenutno stanje, prikazale već poduzete mjere, ali i definirali zakonski i tehnički koraci nužni za sustavno rješavanje problema zagađenja koje uzrokuje INA-in pogon u Urinju.
Sudionici iz svih razina uprave
Među sudionicima bili su predstavnici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatskih voda, Pučke pravobraniteljice, lokalne samouprave, stručne javnosti, ali i predstavnici same INA-e. Izdvajamo:
- Anamarija Matak, ravnateljica Uprave za procjenu utjecaja na okoliš
- Tena Šimonović Einwalter, pučka pravobraniteljica
- Dražen Vranić, načelnik Općine Kostrena
- Tamara Karagity i Una Radulović Zekić iz INA-e
- Gordana Vukoša (Eko Kvarner), Dušica Radojčić, Vedranka Bobić, i brojni drugi
Dva pravca sanacije: posljedice i uzroci
1. Sanacija posljedica zagađenja
- Postavljanje oceanskih brana radi sprječavanja širenja onečišćenja prema Riječkom zaljevu – posebno važno uoči turističke sezone
- Planira se dovršetak izgradnje hidrauličnih brana s depresijama do kraja 2027. kako bi se spriječilo daljnje curenje ugljikovodika
2. Sanacija uzroka zagađenja
- Predloženo je uvođenje obveze obnove dozvola za rad atmosferskih spremnika svake 5 godine, uz tehničke preglede poput ispitivanja debljine stijenki
- Ako se sanacija ne provede u roku, moguće je poništavanje okolišnih dozvola
Ključni zaključci: Hitnost, odgovornost i transparentnost
Organizatori i sudionici složili su se da je potrebna hitna institucionalna reakcija, kako bi se spriječilo daljnje zagađenje mora i obale te osigurala održivost i odgovorno upravljanje okolišem.
Zatražena je i veća transparentnost poslovanja INA-e, posebice kad je riječ o održavanju infrastrukture i informiranju javnosti. Također, istaknuta je potreba za međuresornom suradnjom, ali i većim uključivanjem lokalne zajednice.
Sljedeći koraci
Nakon analize tehničke dokumentacije koju je dostavila INA, radna skupina je zaključke i prijedloge već uputila nadležnim tijelima. Cilj je provođenje sveobuhvatnog plana sanacije, pravovremena provedba zakonskih mjera te uspostava neovisnog nadzora nad provedbom.
