Gorski kotar zadnjih godina sve više privlači turiste. O tome ali i o problemima koji muče taj dio naše županije razgovarali smo sa zamjenikom Primorsko-goranskom županom Petrom Mamulom.
Razgovarala: Marija A. ŠTRAJH (fb, linkedin, Twitter, yt, tiktok, ig)
1. Gorski Kotar je oduvijek atraktivan nama, ali zadnjih godina privlači i turiste. Što se po tom pitanju promijenilo?
Gorski kotar ima dugu tradiciju izletničkog i zdravstvenog turizma, a zadnjih godina događa se doista vidljiv turistički procvat i razvoj tog područja kao cjelogodišnje destinacija s pretežno višim i visokim kategorijama pružatelja. Dominiraju apartmani i kuće za odmor, a hotelski sektor tek treba prepoznati potencijal tog gorskog dijela naše županije. Gorski kotar spreman je i atraktivan za investicije, a posebno su nam zanimljivi projekti koji potiču razvoj održivog, zelenog i digitalnog turizma. Svoj doprinos ekspanziji turizma Gorskog kotara dala je i TZ Kvarnera intenzivnom i dugogodišnjom promocijom brenda Gorski kotar ciljanim marketinškim alatima tijekom ljetnih mjeseci prema gostima koji su na Kvarneru u priobalju i otocima te na sajmovima na ciljanim tržištima poput Nizozemske, Njemačke i Austrije. TZ Kvarnera potaknula je i realizirala Goransku biciklističku transverzalu sa ukupno 1.120 km biciklističkih staza Napravljena je: bike karta, bike brošura, web i mobilna aplikacija, Kataloga atrakcija Gorskog kotara koji posebnu pažnju posvećuje sportskim i rekreativnim aktivnostima u NP Risnjaku i Zaštićenim područjima prirode, uz rijeke i jezera, špiljama, sa prijedlozima za ljetne i zimske aktivnosti a sve to na hrvatskom, njemačkom, engleskom, nizozemskom i francuskom jeziku. Organiziran je i dolazak vodećih domaćih i stranih turističkih agencija da upoznaju goranske turističke lokalitete poput Centra za posjetitelje „Velike zvijeri“, znamenitosti na kulturno-turističkoj ruti Putevima Frankopana, manastir Gomirje, „Roswell City“, Kamačnik, Bundevijadu a sve radi kreiranja novih turističkih programa. Sve to upoznali su i Kvarner Family iznajmljivači da bi to mogli preporučiti svojim gostima. Primorsko-goranska županija i Turistička zajednica PGŽ zajedničkim dugogodišnjim ulaganjima u Gorski kotar rade upravo na razvoju dodatne ponude i sadržaja na destinaciji, a vjerujemo da će tako pojačan interes turista privući i ulagače u nove smještajne kapacitete.
2. Uložiti će se velik novac u sanjkališta i mreze skijalista. Znači li to da postoje naznake zimskog turizma kao u Austriji npr.?
Primorsko-goranska županija pokrenula je 2021.godine program sufinanciranja pod nazivom „Razvoj mreže sanjkališta u Gorskom kotaru“ kao nastavak svih dosadašnjih aktivnosti u poticanju razvoja Gorskog kotara. Do sada je općinama i gradovima za realizaciju tog program usmjereno 465.000 eura, a u ovoj godini planirani iznos je 233.000 eura. Kroz taj su program uređena i stavljena u funkciju sanjkališta u Lokvama, Fužinama, Delnicama, Mrkoplju, a u tijeku je i uređenje sanjkališta u Vrbovskom. Koliko je to dobar program potvrđuje i odlična posjećenost nakon što je ove zime napadalo dovoljno snijega. Tim sredstvima financiramo nabavku osnovnih komponenti za mala sanjkališta, kao što su ratraci, pokretne trake i ostala oprema. Taj segment razvoja malih sanjkališta smo prepoznali kao perspektivan za poticanje razvoja zimskog turizma u Gorskom kotaru, pošto je manje zahtjevan od skijališta. Sanjkališta su bez sumnje nova atrakcija za privlačenje izletnika ali i turista.
3. Svjedočimo nepovoljnim zimskim uvjetima i često dolazi do zastoja u prometu. Iz kojeg razloga se to događalo te što se čini po tom pitanju?
Intenzivne snježne padaline kada su praćene i jakom burom, kakav je bo nedavni slučaj, neminovno donose i probleme u prometu, no na području Gorskog kotara nije bilo nekih ozbiljnijih zastoja i problema kakvi su zabilježeni na prometnicima kroz Liku prema Dalmaciji. Iz Županijske uprave za ceste ističu da se s obzirom na veličinu cestovne mreže, kao i važnost pojedinih cestovnih pravaca, intervenira po određenom redoslijedu i prvenstvu. Izvoditelj radova redovitog održavanja cesta, CESTE-RIJEKA d.o.o. Kukuljanovo u zimskim uvjetima održava 559,34 km županijskih cesta i 304,90 km lokalnih cesta kojima upravlja Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije. CESTE-RIJEKA d.o.o., kao ugovorni izvoditelj zimske službe od strane ŽUC PGŽ svoje aktivnosti mora provoditi temeljem Izvedbenog programa zimske službe 2022./2023. godine za županijske i lokalne ceste. Na navedeni Izvedbeni program suglasnost je dobivena i od strane MUP-a PGŽ i Sektora inspekcije sigurnosti cestovnog prometa i cesta Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske. Na cestama s kojima upravlja ŽUC PGŽ uglavnom nije bilo zastoja u prometu zbog nepovoljnih vremenskih prilika.
4. Kakva je statistika posjećenosti turista u ljetnim mjesecima s obzirom da je Gorski Kotar evidentno zadnjih godina procvjetao u to doba?
U 2022. godini ostvareno je 129.455 noćenja što je porast od 52% u odnosu na razdoblje od prije šest godina. Ako kao “vrh” ljetne turističke sezone promatramo srpanj i kolovoz vidimo da je, primjerice, u srpnju 2016. godine ostvareno 14.894 noćenja, a 2022. godine u istom mjesecu 24.333 noćenja što je porast od 63%. Slično je i sa kolovozom kada je u 2016. godini ostvareno 19.015 noćenja, a 2022. godine 30.498 noćenja, što je porast od 60%. Promatramo li udio srpnja i kolovoza u odnosu na cijelu godinu onda on iznosi 42% što je dobar pokazatelj jer znači da se 58% noćenja ostvarilo tijekom cijele godine. A to opet potvrđuje onu početnu tezu da je Gorski kotar već sada prepoznat kao cjelogodišnja turistička destinacija.
5. S kojim problemima se susreće PGŽ vezano za Gorski Kotar?
Gorski kotar je jedna od naše tri mikroregije koja je zadnjih desetljeća doživjela najveći demografski pad i u svim našim strateškim politika označeno je kao područje od posebne skrbi. Demografski, gospodarski i razvojni oporavak Gorskog kotara u vrhu je naših prioriteta po viini izdvajanja. Budući da država na probleme Gorskog kotara i ostalih brdsko-planinskih područja do danas nije odgovorila kvalitetnim i operativnim mjerama Županija usprkos svojim proračunskim limitima mjerama stalno povećava izdvajanja za Gorski kotar. Teško je navesti točan iznos županijskih ulaganja, pošto je puno sredstava usmjerenih prema našim školskim i zdravstvenim ustanovama a tiče se redovnih održavanja objekata u kojima se obavljaju te djelatnosti. Određeni iznos se odnosi i na potpore udrugama koje u mnogim našim mjestima doslovno jedine održavaju neki od oblika društvenog života, svojim projektima, manifestacijama i drugim aktivnostima. U doslovno svakoj od tih aktivnosti određenim iznosom sudjeluje i Primorsko goranska županija. Ono što je najviše u fokusu javnosti kada se županijskih ulaganja u Gorski kotar tiče su sredstva direktno ili indirektno usmjerena prema jedinicama lokalne samouprave, a to je samo jedan segment u kojem županija pomaže. Ove godine je taj iznos koji ide prema općinama i gradovima znatno povećan i iznosi oko 2 milijuna eura, kroz Fond za Gorski kotar i kroz potpore za poticanje i razvoj poduzetništva, poljoprivrede i turizma preko istoimenog odjela. No na to treba dodati i sredstva namijenjena za ravnomjerni razvoj, za koja se također mogu natjecati i goranski gradovi i općine, ali i sredstva u iznosu od 2,4 milijuna eura koja će Županijska uprava za ceste direktno uložiti u podizanje kvalitete prometnica na goranskom području. Možda je najpreciznije reći da će u naredne tri godine, dakle periodu 2023 – 2025.g., županija osigurati oko 7,5 milijuna eura direktnih ulaganja u Gorski kotar. Na taj način mi pokušavamo ublažiti jednu od najvećih nepravdi društva u kojem živimo, a to je nevjerojatna razina centralizacije u svim područjima društvenog i javnog života. Nažalost, niti mi a ni općine i gradovi Gorskog kotara ne možemo u potpunosti kompenzirati činjenicu da u ovoj zemlji 8 od 10 kuna poreznog prihoda završava u Zagrebu, a preostale 2 kune se dijele na svih ostalih 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj.
