Povratkom Donalda Trumpa u Bijelu kuću početkom 2025. otvorena su očekivanja da će rat u Ukrajini biti riješen brzim političkim dogovorom, piše Bohdan Nahaylo za Kyiv post. Tijekom susreta s Volodimirom Zelenskim, uključujući napeti sastanak u Ovalnom uredu u ožujku 2025., američka strana gurala je model prema kojem bi Kijev prihvatio uvjete povoljnije za Rusiju. Takav pristup polazio je od pretpostavke da Ukrajina nema alternativne opcije izvan američke podrške.
Okret prema državama Zaljeva u 2026.
Tijekom ožujka 2026. Zelenski pokreće diplomatsku inicijativu prema Bliskom istoku i sklapa desetogodišnje sporazume o suradnji sa Saudijskom Arabijom, Katarom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Paralelno se vode pregovori s Omanom, Kuvajtom i Bahreinom. Sporazumi uključuju razmjenu vojnih znanja i konkretnih resursa: Ukrajina šalje više od 200 vojnika specijaliziranih za borbu protiv dronova, dok zauzvrat osigurava isporuke nafte i dizela za narednu godinu, financijsku pomoć te sustave protuzračne obrane.
Ukrajinske snage razvile su ta znanja tijekom četiri godine intenzivnih napada ruskih i iranskih dronova, uključujući Shahed sustave, što sada postaje osnova za izvoz sigurnosnih kapaciteta.
Europski sporazumi i industrijska suradnja
Dana 14. travnja 2026. Zelenski u Oslu potpisuje sporazum s norveškim premijerom Jonasom Gahrom Støreom o zajedničkoj proizvodnji dronova, uključujući otvaranje proizvodnih kapaciteta u Norveškoj temeljenih na ukrajinskoj tehnologiji. Njemačka paralelno sklapa opsežne sporazume s Ukrajinom o razvoju i proizvodnji vojnih sustava, uključujući jedan od najvećih projekata u europskoj industriji dronova, pri čemu je već pokrenuto sedam razvojnih programa.
Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska dodatno povećavaju vojnu pomoć i pokreću zajedničke programe obuke, čime se Ukrajina sve čvršće integrira u europske obrambene strukture.
Financijska mobilizacija Europske unije
Europska unija je tijekom 2025. osigurala 30,6 milijardi eura pomoći Ukrajini, uz plan povećanja vojne potpore na 40 milijardi eura. Dio sredstava dolazi iz zamrznute ruske imovine. Paralelno je pokrenut mehanizam SAFE (Security and Action for Europe), koji omogućuje do 150 milijardi eura zajmova za razvoj obrambene industrije unutar EU-a.
Uz to, države članice planiraju ukupno do 800 milijardi eura dodatnih ulaganja u obranu, koristeći posebne proračunske iznimke koje omogućuju veće trošenje izvan standardnih fiskalnih ograničenja.
Nova sigurnosna struktura Europe
Europske države ubrzano jačaju vlastite vojne kapacitete i koordinaciju. Poljska povećava zalihe streljiva i vojne opreme, dok su Belgija i Španjolska osigurale po milijardu eura pomoći te dodatne borbene zrakoplove F-16. Švedska i Finska, kao nove članice NATO-a, integriraju Ukrajinu u širi nordijski sigurnosni okvir.
Istovremeno se očekuju političke promjene unutar EU-a, uključujući slabljenje blokada koje su ranije usporavale zajedničke odluke. U takvim okolnostima, svaki novi sporazum i financijski paket dodatno smanjuje američki utjecaj i širi manevarski prostor Ukrajine, koja se sve više pozicionira unutar mreže europskih i globalnih sigurnosnih partnerstava.
