Home Mozaik Karneval u Rijeci promovirao recikliranje otpada!

Karneval u Rijeci promovirao recikliranje otpada!

1506
1

Tijekom karnevalskih povorki i svečanosti koje su jučer završileu većini hrvatskih gradova na jadranskoj obali, maskirani sudionici su kroz proteklihmjesec dana pokazalivrlo domišljata rješenjau izradi maski, kostima i karnevalskihrekvizita. U najvećem lučkom gradu Rijeci odvijala se i najveća povorka u ovomdijelu Europe, koja je okupila preko 10.000 maskiranih sudionika te preko 110.000 gostiju. Pažnju ekologa iosviještenih medija ove godine je privuklo ”Pusno društvo KURENT” iz planinskog mjesta Gerovo, čiji su članovi obukli kostime izrađene od odbačenih aluminijskih limenki i time imitirali poznate zvončare, koji na tijela uobičajeno vješaju zvona i imaju strašne maske saživotinjskim rogovima. Štoviše, skupina KURENT je plesom s brojnim pažljivo povezanim limenkama oko tijela proizvodila vrlo veliku buku, pokupila je brojne simpatije i pohvale za originalnost i primjenu inovacija, odnosno upotreburecikliranih materijala tijekom karnevala.

Stanje s gospodarenjem komunalnim otpadom u Hrvatskoj bilježi određeni napredak, kako u zakonodavnom smislu, kroz usvajanje Plana gospodarenja otpadom te donošenjem niza podzakonskih akata, tako i kroz provedbu brojnih aktivnosti na terenu, uključujući izgradnju prvih regionalnih centara za gospodarenje otpadom, kao i provedbom širokih nacionalnih kampanja za odvojeno sakupljanje otpada. Stručna javnost je podijeljena oko ostvarenih učinaka, ali sve više prevladava stajalište kako je problematika komunalnog otpada u Hrvatskoj sve usklađenija s regulativom EU i kako su poduzete važne mjere koje će dovesti do usklađivanja saciljevimaEU.

MORSKI OTPAD PRIJETI TURIZMU

Tijekom pet godina članstva u EU, kao i krozpretpristupno razdoblje ostvaren je značajan napredak i za razliku od drugihzemalja ove regije, u Hrvatskoj je svemanje divljih odlagališta, odnosno slobodnog otpada u okolišu, posebno odbačenihplastičnih predmeta u rijekama i vodotocima. Štoviše, Hrvatska postajekolateralna žrtva nekontroliranog odbacivanja komunalnog otpada u okoliš ususjednim zemljama, budući da je svake godine,južni priobalni dio Hrvatske, na udaru enormnih količina morskogotpada, koji uz pomoć olujnih vjetrova stiže na južne hrvatske obale pa seturističke destinacije poput Dubrovnika, moraju dodatno organizirati, kako bi očistile i uklonile tisuće tona morskog otpada.

HRVATSKA PREMALO RECIKLIRA! OZBILJNI PROBLEMI S PLASTIKOM

Nažalost, ostvareni pomaci u gospodarenju otpadom neznače i pomak oko recikliranja, jer se Hrvatska s udjelom od 23 % recikliranja otpada nalazi dalekood europskog prosjeka(46%),a do 2030. morat će se dostići cilj od 60%.Zabrinjavajuće je što se trenutno u Hrvatskoj čak 76% prikupljenog otpada odlaže pod zemlju a tek manji dio reciklirai oporabljuje. U posljednje vrijeme, uslijed krize s izvozom otpadne plastikeprema kineskom tržištu, došlo je do velikih poremećaja na hrvatskom tržištuodvojeno sakupljene i reciklirane plastike, koja je proteklih godina bilapredmet intenzivne trgovine i bilježila je dobru potražnju sa cijenama od 45 do110 EUR/t, u ovisnosti od vrste i kvalitete. Stvari su se drastično promijenilekroz posljednjih godinu i pol dana, budući da komunalna društva uHrvatskoj  sada često moraju platiti zaodvoz i zbrinjavanje plastike iznose od 60 do 100 EUR/t, što ih prisiljava daodvojeno sakupljenu plastiku odlažu na odlagališta i time zapravo derogiraju postojeći sustav i postignuti napredak.

U preko 200 komunalnih društava postižu se različiti rezultati oko odvojenog sakupljanja i recikliranja, ali neke tvrtke, posebno one koje djeluju u manjim i društveno odgovornijim sredinama postižu vrlo zapažene rezultate u recikliranju. Primjerice, na otoku Krku i u sjeverozapadnoj Međimurskoj županiji postignuti su rezultati koji premašuju europske prosjeke, a tvrtka PRE-KOM iz Preloga postavlja visoke ciljeve prema ZERO WASTE sredini, smanjujući količinu otpada po stanovniku na svega 50 kg godišnje u 2020. godini, kada će odvojeno prikupiti preko 70% otpada. U 2018. godini ostvarili su 58% recikliranja, uz sakupljanje 79 kg otpada per capita,s time da su započeli i s odvojenim prikupljanjem jestivog ulja.

NAPREDAK S PUNO MOGUĆNOSTI ZA POBOLJŠANJA

Prosječni hrvatski stanovnik je u 2017. godini proizveo 416 kg komunalnog otpada (EU prosjek je487 kg) i sustav gospodarenja otpadom bilježi nizograničenja i izazova, koja seočituju kroz sporiju dinamiku zatvaranja odlagališta (sukladno EU direktiviLandfillofwaste) i kroz početne teškoće u radu centara za gospodarenje otpadom.Istovremeno, treba naglasiti i ostvarivanje iznimnih rezultata u nekimsredinama, stoga okolišni i komunalni stručnjaci smatraju kako je u Hrvatskojpostignut generalni napredak po pitanju komunalnog otpada. Potrebno jespomenuti kako se sve češće na političkim i stručnim razinama te kroz medijeotvaraju važne rasprave o temama poput hijerarhije gospodarenja otpadom,prevencije i ponovnog korištenja otpada, a mnoge nevladine udruge skreću pažnjuna potrebu povećanog recikliranja tese protive mogućnostima korištenja otpada u proizvodnji energije, prema uzoruna razvijene članiceEU, a što mnogi vide kao rješenje za daljnje pretjerano odlaganje otpada pod zemlju.

Zaključno se može istaknuti kako je u posljednja dva desetljeća Hrvatska u znatnoj mjeri pomaknula i unaprijedila svoj fokus na komunalni otpad, odnosno na problematiku njegovog odlaganja, prevenciju i smanjenje. Ovakva pozitivna klima potpomognuta je i kroz rad lokalnih tvrtki koje u Hrvatskoj proizvode pripadajuće tehnologije, uz primjenu niza inovacija, koje omogućuju održivo i ekološko gospodarenje otpadom i postizanje EU ciljeva kružne ekonomije.

Uspostava hijerarhije svih aktivnosti s otpadom postaje ključni pristuppa se u hrvatskoj javnosti otpad sve češćesmatra resursom. Kao posljedica toga sve se više javno govori o potrebismanjenjapritiska na okoliš te na potrebu postizanja očekivanih rezultata kružne ekonomije, jer otpad može stvarati novaradna mjesta, kroz centre za oporabu i ponovnu uporabu. Pametno gospodarenjeotpadom može dovesti do rješavanjadvaju najvećih društvenih izazova: do većeg postotka recikliranja i do ponovneupotrebe odbačenih materijala, poput plastike, te do zapošljavanja teže zapošljivih osoba, što neke sredine uHrvatskoj uspješno kombiniraju.

1 COMMENT

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here