Home Mozaik Konferencija o masovnoj prisutnosti meduza u Jadranskom moru

Konferencija o masovnoj prisutnosti meduza u Jadranskom moru

86
0

Konferencija održana na internetu bila je posvećena masovnoj prisutnosti meduza u Jadranskom moru i procjenama zdravstvenog stanja uz analizu buducih perspektiva morskih bioloških resursa. Sudjelovalo je šest talijanskih regija i šest hrvatskih županija povezanih s Jadranskim morem.
U dogadaju, vodenom od strane Autonomne regije Friuli Venezia Giulia, sudjelovali su predstavnici institucija i znanstvenih tijela, strucnjaci, sveucilišni profesori, te operatori, koji su dali svoj doprinos važnoj temi razvoja bioloških morskih resursa.

Govoreci o ciljevima projekta Argos, Alberto Fonzo, predstavnik središnjeg ureda za prehrambene, šumske i riblje resurse Autonomne regije Friuli Venezia Giulia, je objasnio: “Projekt ARGOS je u osnovi projekt upravljanja s kojim se želi analizirati podatke vezane uz dosljednost ribljih stokova i njihovo stanje zdravlja u podrucju Jadrana kako bi se zatim pronašli prijedlozi za upravljanje koje je moguce prevesti u regulatorne prijedloge specificne za ovo podrucje. Projekt se zasniva na jednoj osnovnoj temi tj. na zaštiti i povecanju bioraznolikosti”.

Saul Ciriaco, predstavnik Zašticenog morskog podrucja Miramare, zatim je objasnio najvažnije promjene posljednjih godina ne samo u upravljanju vec i u odnosu izmedu morskog podrucja i drugih sudionika ove regije. Prema njemu: “Ovih 3.000 hektara ne ukljucuju nove stroge sustave zaštite vec jednostavno sustave ciji je cilj promovirati kulturalne i profesionalne aktivnosti te korištenje teritorija na što održiviji moguci nacin”.

Direktno je govorio o pitanju prisutnosti meduza, fokusirajuci se na tzv. Morska pluca (Rhizostoma pulmo), Antonio Terlizzi, sa Sveucilišta u Trstu, s Odsjeka za prirodne znanosti. Objasnio je: “Ono cemu smo svjedocili u Trstu tj. bloom ove meduze (Morska pluca), može se usporediti s cvjetanjem. Kada se steknu povoljni okolišni i ekološki uvjeti, dolazi do cvjetanja odredene vrste. U ovom slucaju govorimo o organizmima koji spadaju u planktone i koji su osjetljivi na kretanja vodene mase te se, pod odredenim uvjetima stanja mora mogu umnožiti i dovesti do ovako velike brojnosti. No ovo ne objašnjava u potpunosti razlog njihove brojnosti koji je vezan uz problem biološke invazivnosti. Razlozi su vezani uz novo stanje mora koje se mijenja pod utjecajem klimatskih promjena i zagrijavanja voda. Drugi negativni ucinak na okoliš nažalost dolazi od ribolova. Vadimo iz mora skoro 100 milijuna tona ‘divlje’ ribe, a od tih 100 milijiuna tona koje uzimamo iz mora, polovinu bacamo dok još jedna cetvrtina se ne koristi za ljudsku konzumaciju. To znaci da se samo 25 milijuna tona koriste za ljudsku uporabu. Sve ovo uzrokuje promjenu u funkcioniranju vodenog stupca i sustava koji je vezan i uz našu dobit od ribolova”.

Valentina Tirelli, znanstvenica OGS-a/Talijanskog instituta za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku, posvetila se novoj vrsti ktenofora prisutnoj u Jadranskom moru, Mnemiopsis leidyi, rebraš/morski orah, koja znaci novi veliki problem za malo ribarstvo. Mnemiopsis leidyi je uvrštena na popis 100 najopasnijih nezavicajnih invazivnih vrsta na svijetu. Mnemiopsis leidyi ima potrebu puno jesti, uskracujuci vitalnu hranu ribama kao što su srdele i incuni. Dakle, ova vrsta je za ribe i prehrambeni konkurent i istinski grabežljivac.

Luca Bolognini, istraživac CNR-IRBIM Instituta za biološke resurse i morsku biotehnologiju u Anconi, doprinijeo je znanstvenom dijelu programa: “Unutar projekta ARGOS posvetit cemo se uporabi bi-ekonomskog modela jer smatramo kako je važno procijeniti na taj nacin ucinke upravljackih mjera u pravcu zaštite resursa ali i s obzirom na gospodarstvo”.

Interveniraio je i Diego Borme, istraživac OGS-a/Talijanskog instituta za oceanografiju i eksperimentalnu geofiziku, koji je analizirao nacine na koje riblje vrste reagiraju na promjene, fokusirajuci se na podatke o invazivnim vrstama i njihovu distribuciju na Mediteranu: “Neke vrste treba razumjeti kao unešene strane vrste, druge su po svojoj prirodi rijetke vrste, dok su neke vrste sada rijetke ali su bile vrlo prisutne u prošlosti te su postepeno zaboravljene”.

Nicola Bettoso, iz ARPA-e/talijanske Regionalne agencije za zaštitu okoliša, predstavio je problem povezanosti klimatskih promjena i krize u ribarstvu: “Želio sam vam pokazati jedan primjer fenomena od prije dvadesetak godina koji je imao teške posljedice na ribarstvo. Radi se o masivnoj pojavi sluzi te prljavog mora. Usporedujuci podatke o ulovu ribe s obzirom na godine 1999-2000-2001, možemo procijeniti štetu uzrokovanu ribolovu u regiji Friuli Venezia Giulia”.

S hrvatske strane, zanimljiv doprinos je dala Olja Vidjak, znanstvenice IOF Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, o prisutnosti meduza u istocnom Jadranu. Alenka Malej, sa Državnog instituta za biologiju, Morske biološke postaje Piran, fokusirala se na buduce perspektive bioritma i ekosustava mora.

Na kraju su izlagali predstavnici udruga ribara: svi su, bez izuzetka, iskazali zabrinutost zbog masivne prisutnosti meduza u Jadranskom moru, nadajuci se sve vecem broju istraživanja i zaštiti cijelog sustava koji se tice ribljeg sektora, koji je “od osnovne važnosti” – receno je – za razvoj gospodarstva.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here