Home Vijesti Kriza vjetar u leđa regionalistima?

Kriza vjetar u leđa regionalistima?

759
0

Na izborima za novi saziv Europskog parlamenta u lipnju ove godine među stranačkim obiteljima, službeno priznatim 2004. godine, natjecat će se i Europski slobodni savez (European Free Alliance – EFA), europska politička stranka koja okuplja regionalističke političke grupacije, različitu mješavinu etničkih, jezičnih, podržavnih nacionalističkih, autonomističkih, separatističkih i iredentističkih skupina.
Među regionalističkim strankama ima ljevičarsko, desničarsko i liberalno orijentiranih grupacija, koje u političkim sustavima svojih zemalja ipak najčešće biraju centrističku poziciju koja im omogućuje, kao primjerice u Španjolskoj, pragmatične koalicije i s narodnjačkom i sa socijalističkom strankom. Ono, međutim, što ih unatoč teškoći oblikovanja zajedničkog identiteta povezuje je politički zahtjev da se, u najmanju ruku, prenese dio moći na poddržavnu razinu, a u ekstremnom slučaju zagovaranje secesije.

Načelo supsidijarnosti

EFA je prije pet godina okupljala 30 članica da bi ih sada brojila gotovo 40, što stalnih što promatrača. U međuvremenu, 2007. godine, u sklopu pilot-programa Europske komisije osnovana je i Zaklada Maurits Coppieters, nazvana po Flamancu koji je postao prvi EFA-in europski zastupnik. Zaklada bi trebala promovirati arhiviranje i istraživanje fokusirano na nacionalizam i regionalizam u Europi.
U pripremama za izbore, čelništvo EFA-e ambiciozno ističe kako institucionalna i financijska kriza potvrđuje da Europa treba promjene. Smatraju da narodi i nacije u Europi zaslužuju bolje mjesto u europskoj konstrukciji. Zato će se zalagati za jačanje principa ranolikosti i supsidijarnosti, pod motom dajte regijama, nacijama i nacijama bez države mjesto koje zaslužuju jer je to jedini put da se Europa približi građanima. Priča o formaliziranju regionalističkog zajedništva seže u vrijeme poslije prvih neposrednih izbora za Europski parlament 1979. godine, nakon kojega je započelo grupiranje zastupnika po bliskosti ideoloških i političkih stavova. Uz to, rast broja i značaj regionalističkih stranaka u nekim europskim zemljama doveo je 1981. godine do osnivanja EFA-e. Za razliku od drugih stranačkih obitelji koje djeluju u Europskom parlamentu, regionalistima je upravo europeizacija otvorila politički prostor za djelovanje. No, EFA nikada nije bila dovoljno jaka za formiranje vlastite parlamentarne skupine, pa i trenutno u Europskom parlamentu djeluje zajedno sa Zelenima.

Podjele i među regionalistima

S druge strane, sve regionalističke stranke u Europskom parlamentu nisu članice »obitelji« Zeleni/EFA, kao što nisu niti članice EFA-e kao europske političke stranke. Tako u sadašnjem sazivu Europskog parlamenta unutar grupacije Zeleni/EFA djeluju 4 regionalističke stranke (velška, škotska i po jedna baskijska i katalonska) s pet zastupnika/ca, dok je izvan ove obitelji pet upravo najmoćnijih regionalističkih stranaka s 10 eurozastupnika. Nacionalna baskijska stranka, katalonska Konvergencija i jedinstvo te Švedska narodna stranka iz Finske pripadaju Demokratsko-liberalnoj grupaciji, talijanska Sjeverna liga grupaciji Savez za Europu naroda, a belgijska Flamanska solidarnost Nezavisnima.
U posljednjih dvadesetak godina regija i regionalizam su među najčešće upotrebljavanim pojmovima u svjetskoj politici. Regionalna politika EU pridonijela je popularnosti ovih pojmova u europskoj javnosti, no i ona je na neki način posljedica činjenice da se u globalizacijskim procesima, pored država, transdržavnih organizacija i asocijacija, i regije javljaju kao politički akteri koji pokušavaju odgovoriti na gospodarske i općedruštvene probleme i izazove suvremenog doba. Zato su se starim regionalističkim strankama koje su težile političkoj i kulturnoj afirmaciji etničkih manjina u više ili manje centraliziranim državama, primjerice Baskijska nacionalna stranka (osnovana je 1894.), pridružile i grupacije koje žele artikulirati regionalne specifičnosti s manjim ili zanemarivim, španjolska Kanarska koalicija, ili većim, talijanski Sjevereni savez, nastojanjima da regionalni identite pretoče u novi, nacionalni.

Populisti ili demokrati?

Među sociolozima i politolozima koji se bave suvremenim društvenim i političkim procesima nema jednoznačnog odnosa prema značaju i ulozi regija i regionalističkih pokreta danas u svijetu. Nema slaganja o tome jesu li populisti ili demokrati, no činjenica je da su regije, kao teritorijalne jedinice ispod razine države s određenim ovlastima, te regionalističke stranke, političke realnosti koje se ne može izbjeći niti marginalizirati. Tome u prilog ide podatak da u Europi trenutačno djeluje nekoliko stotina regionalistički i lokalno samoodređenih stranaka, lista i pokreta. Najviše relevantnih regionalističkih stranaka koje su zastupljene u nacionalnom ili regionalnim parlamentima je u Italiji, stotinjak, i u Španjolskoj, više od 30, značajne su također i u Velikoj Britaniji, Belgiji i Finskoj, a nakon regionalizacije Francuske prije dvadesetak godina pojavile su se i tamo.
Među zemlje u kojima je posljednjih godina narastao broj regionalističkih i lokalnih stranaka spada i Hrvatska. U relevantne svakako spada IDS, nakon posljednjih izbora i slavonski HDSSB, a na regionalnoj razini tu je i PGS. U članstvu EFA-e, međutim, i to kao promatrač, nalazi se jedino Lista za Rijeku koju tek čeka prva prava izborna provjera.
Budući da je riječ o procesu koji unutar Europske Unije i u njenom okruženju dobiva sve više poticaja, za očekivati je da će regionalističke stranke i dalje igrati značajnu ulogu, pogotovo u državama s izraženim regionalnim razlikama. A bit će zanimljivo vidjeti hoće li se ova globalna kriza s kojom smo suočeni, na koju odgovor traže sve europske stranačke obitelji, zbog zova regionalizma odraziti na uspjeh regionalističkih stranaka na skorašnjim europskim izborima, kako se nadaju čelnici EFA-e, ili će ova grupacija na europskoj razini i nadalje ostati tek marginalni podsjetnik na potencijalnu snagu regionalista. (novi list)

Članice Europskog slobodnog saveza

Alleanza Libera Emiliana (Slobodni savez Emilije) – Italija, Bayern Partei (Bavarska stranka) – Njemačka, Bloque Nacionalista Galego (Nacionalistički blok Galicije) – Španjolska, Chunta Aragonesista (Aragonski odbor) – Španjolska, Enotna Lista (Jedinstvena lista) – Austrija, Esquerra Republicana de Catalunya (Katalonska republikanska ljevica) – Španjolska, European Free Alliance – Rainbow (Duga) – Grčka, Eusko Alkartasuna (Baskijska solidarnost) – Španjolska, Fryske Nasjonale Partij (Frizijska nacionalna stranke) – Nizozemska, Liga Veneta Repubblica (Venetska republikanska liga) – Italija, Ligue Savoisienne (Savojska liga), Lithuanian Polish People’s Party (Narodna stranka litvanskih poljaka) – Litva, Mebyon Kernow (Stranka Cornwalla) – Velika Britanija, Moravians (Moravci) – Češka, Mouvement Région Savoie (Pokret regije Savoje) – Francuska, OMO Ilinden PIRIN (Makedonski pokret) – Bugarska, Partido Andalucista (Andaluzijska stranka) – Španjolska, Partit Occitan (Ocitanska stranka) – Francuska, Partit Socialista de Mallorca-Entesa Nacionalista (Socijalistička stranka Mallorce – Španjolska, Partito Sardo d’Azione (Sardinijska stranka akcije) – Italija, Partitu di a Nazione Corsa (Stranka korzikanske nacije) – Francuska,– Plaid Cymru (Velška stranka) – Velika Britanija, Scottish National Party (Škotska nacionalna stranka) – Velika Britanija, Silesian Autonomy Movement (Šleski autonomni pokret) – Poljska, Slovenska Skupnost (Slovensko zajedništvo) – Italija, Sociaal– liberale partij (Socijalno-liberalna stranka) – Belgija, SSW (Savez sjeverne Njemačke) – Njemačka, Strana regionov Slovenska (Slovačka regionalistička stranka) – Slovačka, Südtiroler Freiheit (Sloboda Južnog Tirola) – Italija, Union Démocratique Bretonne (Bretonski demokratski savez) – Francuska, Union du Peuple Alsacien (Narodni Savez Alzasa) – Francuska, Unitat Catalana (Katalonsko jedinstvo) – Španjolska, Alands Framtid (Alandska budućnost) – Finska.
Promatrači: Die Friesen (Frizijci) – Njemačka, Lista za Rijeku – Hrvatska, Renouveau Valdotain (Valtoranska obnova) – Italija, Wendische Volkspartei (Narodna stranka Lužičkih Srba) – Njemačka.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here