U predgrađu Moskve policija je pronašla tijelo 50-godišnjeg Aleksandra Tjunina, generalnog direktora tvrtke NPK Himprominžiniring, podružnice državnog nuklearnog giganta Rosatom. Tjunin je ležao pored svog automobila na šumskoj cesti, a uz tijelo su otkriveni lovačka puška i rukom pisana poruka.
Poruka o višegodišnjoj depresiji
Prema navodima The Moscow Timesa, u oproštajnom pismu Tjunin je napisao da je posljednjih pet godina patio od sve teže depresije, koja se „iz godine u godinu pogoršavala“, prenosi ukrajinski portal United24.
Ruska državna agencija TASS žurno je slučaj okarakterizirala kao samoubojstvo, no mnogi promatrači podsjećaju da je riječ o još jednoj u nizu sumnjivih smrti ruskih energetskih i industrijskih čelnika.
Dugačak popis sumnjivih smrti
Smrt Aleksandra Tjunina samo je posljednja u nizu neobjašnjivih slučajeva među visokorangiranim menadžerima od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine:
- 8. rujna 2024. – u Kalinjingradskoj regiji pronađeno je obezglavljeno tijelo Alekseja Sinicina, direktora tvrtke K-Potash Service.
- Kolovoz 2024. – iznenada su preminuli Dmitrij Osipov, predsjednik Uralkalija, i Mihail Kenin, osnivač građevinskog diva Samolet.
- Srpanj 2024. – Andrej Badalov, potpredsjednik državne naftovodne kompanije Transnjeft, poginuo je nakon „pada s prozora“ svoje kuće u elitnom moskovskom predgrađu Rubljovka.
Prema dostupnim podacima, Tjunin je 20. visoki ruski menadžer koji je od početka rata poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima.
Ključna uloga u Rosatomu
Aleksandar Tjunin vodio je Himprominžiniring od travnja 2016., nadgledajući proizvodnju ugljičnih kompozita za zrakoplovnu, energetsku i industrijsku primjenu. Tvrtka je kasnije pripojena Umatexu, Rosatomovoj podružnici za napredne materijale, koja je u veljači 2023. bila obuhvaćena američkim sankcijama.
Geopolitička pozadina
Samo nekoliko dana prije Tjuninove smrti, ruska državna kompanija Transnjeft upozorila je da bi mogla smanjiti proizvodnju zbog čestih ukrajinskih napada dronovima na izvozne luke i rafinerije – informaciju koju je tvrtka ubrzo nazvala „zapadnom dezinformacijom“ i dijelom „informacijskog rata protiv Rusije“.
