Čelništvo riječkog Udruženja obrtnika je 7. rujna samo za odabrane članove organiziralo krstarenje Kvarnerom. Izlet je organiziran u tajnosti i bez ikakve obavijesti članovima koji financiraju Obrtničku komoru. Brod je krenuo iz Bakra rano ujutro, a vratio se u isto mjesto nakon obilaska većeg broja znamenitosti Kvarnerskog zaljeva. Na ovaj najnoviji slučaj rasipanja sredstava koja su se mogla upotrijebiti u razvoj obrtništva upozorava Željko Filčić, jedan od pokretača inicijative Obnovimo riječko obrtništvo o kojoj smo nedavno pisali.
Iz Udruženja obrtnika priznaju da se krstarilo ali tvrde da se potrošilo manje nego što procjenjuje Filčić koji tvrdi da ovakva putovanja mogu koštati do 100.000 kuna. Također, negiraju da su sredstva potrošena nenamjenski nego se radilo o korisnom jednodnevnom izletu na kojem se temeljito raspravljalo o suradnji prijateljskih Udruženja obrtnika koji su bili pozvani na krstarenje.
Međutim, teško da će ovakva opravdanja umiriti obične obrtnike koji moraju plaćati komorski doprinos, a nemaju sreće sudjelovati na ovakvim druženjima. Radi se naime o jednom od 270 parafiskalnih nameta koji opterećuju tvrtke bez jasne koristi koju imaju od ovakvih udruženja. Prema Zakonu o obrtu, baš svi hrvatski obrtnici moraju plaćati komorski doprinos udruženju obrtnika, jednoj od 20 županijskih obrtničkih komora i HOK-u. Obrtnici, plaćaju različite iznose, ovisno o tome kojem udruženju pripadaju. U prosjeku se radi o ciframa od 300 do 400 kuna svaka tri mjeseca. Obrtnička komora tako na razini države ukupno uprihodi 22,3 milijuna kuna. Tom iznosu treba pribrojiti i zaradu od najma koja iznosi 4,3 milijuna kuna. Umjesto opipljivih projekata koji bi donosili korist članovima, novac se između ostalog troši na honorare, promociju, putovanja, hranu, piće, mobitele…
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore tako pored vlastitog biznisa prima i volontersku naknadu od 10 tisuća kuna na mjesec, a na raspolaganju mu je i službeni Audi od 0 do 24. Procjenjuje se da godišnje napravi i do 80.000 kilometara putnih troškova. Osim honorara za predsjednika volontera, u komori su izdašni i kada su u pitanju plaće zaposlenika na što odlazi oko trećina ukulnog budgeta HOK-a. Prosječna plaća zaposlenika ispada 11.000 kuna što je još jedan podatak koji iritira obrtnike koji ih financiraju, a moraju se zadovoljiti višestruko nižim iznosima. No, ni to nije sve. Obilato se troši i na različite nanade, stručno usavršavanje zaposlenika, naknade za odvojen život, promidžbu, telefone, hranu i piće pa ispada da hladni pogon Komore potroši 85 posto, a za aktivnosti namjenjene obrtnicima zbog kojih komora postoji preostane tek 15 posto preostalog proračuna.(rd)
