Home Kolumne Podobnik: Društvo nam sliči Balkanu i standard nam je balkanski

Podobnik: Društvo nam sliči Balkanu i standard nam je balkanski

1152
0
Tekst prenosimo uz dozvolu autora: prof. dr. Boris Podobnik, prodekan je za znanost i šef Business Analyticsa na ZSEM-u te ujedno jedan od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika. Profesor je i fizike na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Ekspert za interdisciplinarnu znanost, teoriju mreža, teoriju igara, migracije i korupciju.

Stalno pričamo o reformama, a naš premijer i o robusnosti zemlje na šokove. A gdje ćeš boljeg dokaza jesu li za zemlju bolje radikalne reforme kao što je situacija na Baltiku ili stajanje na mjestu bez reformi, kao u Hrvatskoj, od pada BDP-a u vrijeme recesije i pandemije. Brojke ne lažu, piše Boris Podobnik za 24sata.

Naspram istog kvartala prošle godine prema Eurostatu, u Latviji je u trećem kvartalu BDP pao 3,1%, a u Litvi 1,7%. Kod nas se očekuje znatno veći pad i do 10%, jer tko se ne mijenja, ne prilagođava, osuđen je na propadanje i nazadovanje. Tako je to u živom svijetu, isto je i među državama.

Tablica: Set EU zemalja. U prvom stupcu je rang po nekorumpiranosti mjerenom prema indexu Transparency Intl., CPI. U drugom stupcu je rang zemalja prema konkurentnosti mjerenom prema Global Competitiveness Indexu. U trećem stupcu je rang prema indeksu lakoće obavljanja businessa u zemlji. U četvrtom stupcu je robni izvoz kao udio BDP-a za 2017 (izvor CIA). U petom je stupcu udio radne snage u ukupnoj populaciji između 15 i 64 godina prema ILO za 2020. Šesti stupac je udio javnog duga u BDP-u za 2017 (izvor CIA). Zadnji stupac je BDP po glavi stanovnika za 2019 mjeren u paritetu kupovne moći. U zagradama su stvarne brojke pokraj ranga.

 

Obrazlažući Nacionalnu strategiju razvoja, premijer Plenković je neki dan pokazao jednu pozitivnu osobinu rijetko viđenu kod naših političara, osjećaj srama ili barem nelagode zbog stanja naše zemlje prema drugima. Istaknuvši kako u sljedećih deset godina moramo poboljšati konkurentnost, u čemu smo trenutačno na 63. mjestu u svijetu, nije htio napomenuti da to mjesto znači da smo najgori u EU, iza Bugara. Slično je prije neki dan u Saboru, upitan od zastupnika Zekanovića koji smo u EU u BDP-u po glavi stanovnika, odgovorio kako će pisani odgovor dobiti od ministra financija.

Očito nije htio javno priznati, pred svima, da smo u BDP-u po glavi stanovnika bolji samo od Bugara i Rumunja, a u inačici BDP-a koji mjeri standard ili kupovnu moć bolji smo samo od Bugara. Samo, zna li premijer da se konkurentnost, a onda i bogatiji život, mogu ostvariti samo promjenama u društvu, dakle radikalnim reformama? A evo i zašto. Svakom razboritom čovjeku je jasno da ako kao društvo nalikuješ na Balkan, imat ćeš i standard kao Balkanac. Da je standard neke zemlje samo odraz organizacije njezina društva pokazuje niža tablica. U njoj pokazujemo za skup zemalja EU-a kako je standard neke zemlje (zadnji stupac) određen razinom njezine korupcije (u tablici nekorumpiranosti), konkurentnosti i lakoće izvođenja biznisa u zemlji. Dodao sam i robni izvoz kao dijela BDP-a, udio radno sposobnog stanovništva i javni dug kao postotak BDP-a.

Svaki od tih pokazatelja je ovdje predočen rangom, pri čemu 1 znači da ste najbolji, a 27 da ste najgori u EU. Za zadnja tri pokazatelja u zagradama su dane i stvarne vrijednosti. A primijetite kako smo mi baš u svim pokazateljima, a oni su slika stanja kako je zemlja organizirana od strane vladajućih stranaka, uvijek među gorima i najgorima u EU. Vidite li neku korumpiranu i nekonkurentnu zemlju (zemlje visokih rangova) koja je ujedno i bogata (zemlje niskih rangova)? S izuzetkom možda Italije, ne vidite, jer to u Europi nije moguće, barem ne na duge staze. U Europi se, naime, mora raditi i morate dobro posložiti (reformirati) državu kako biste bili bogati. Ponekad kao u slučaju Nizozemske neki pokazatelj malo strši, recimo Doing Business im je začudno loš, ali to su izuzeci, jedan loš u moru dobrih. Dakle, kad političari ne žele reforme, nesvjesno nas žele zadržati među najsiromašnijima, pri čemu reforme samo služe da se država transformira, od loših prema dobrima.

Zanimljiv je slučaj Grčke, jedne of PIGS zemalja, kako ih podrugljivo nazivaju financijaši. Nakon što je prije koju godinu zemlja financijski krahirala, još je među najgorima u ovim pokazateljima, premda se, istaknimo, Grci popravljaju i nas su prošle godine pretekli u nekorumpiranosti. Samo, sad je Grcima standard baš odgovarajući za stupanj organiziranosti njihove države. BDP po glavi stanovnika u kupovnoj moći Grčke je treći najniži u EU. dakle loš, blizak našemu, baš kakav oni i zaslužuju. Grčka nas zapravo uči što znači ne provoditi reforme, s vremenom dobiješ strašan pad plaća, pad mirovina, standarda, pad cijena nekretnina… Zanimljiv je i primjer ranije spomenute Italije, također zemlje PIGS-a. Dok je u standardu 12. u EU, po svim danim pokazateljima, osim u konkurentnosti, među gorima je i najgorima u EU. Po meni takvo stanje nije održivo na duge staze i samo znači da je i Italiji grčki scenario vrlo vjerojatan u budućnosti ili barem veliki pad standarda. Usput, MMF je ovaj mjesec dao procjenu po kojoj Češka ove godine pretiče Italiju u standardu, što sam i sam predviđao. Nadalje, prije samo deset godina Grci su imali standard puno bolji nego što je bilo stanje pokazatelja iz tablice. Imali su bolji standard od svih bivših socijalističkih zemalja, a sad su bogatiji samo od nas i Bugara. Estonija je suprotan primjer od Italije, ona ima slabiji standard nego što su njezini pokazatelji konkurentnosti, korupcije i drugi, što pokazuje mogućnost daljnjeg rapidnog rasta i preskakanja drugih. A naša bi Vlada preskakala druge, a privatnom sektoru ne bi čak dopustila ni da se sam organizira.

Nedavnim odbijanjem zahtjeva poduzetnika iz udruge Glas poduzetnika (UGP) i dijela oporbe za ukidanjem obveznog članstva u HGK, HOK-u i HTZ-u, Vlada i premijer su pokazali kako su neskloni čak i malim reformama. Dakle, nije rat kriv, nego korupcija, jer od obaveznog članstva stranke imaju koristi, tamo se uhljebljuju. Samo još se nešto potvrdilo. Potvrdilo se, naime, kako novi HDZ daje sve od sebe da sačuva postignuća starog HDZ-a. Naime, stari je HDZ donio Zakon o HGK, a novi ga HDZ očito ne želi mijenjati. Napomenimo da su čak i Maras i prošla SDP-ova vlada htjeli ukinuće obvezne članarine. Drugo, Vlada je potvrdila kako država ima različite kriterije prema javnom i privatnom sektoru, prema prvima su majka, a prema drugima su maćeha. Naime, kao pojašnjenje zašto ne ukidati obvezne članarine, Vlada obrazlaže kako je prijelaz na dobrovoljno članstvo opcija samo ako se prije rapidno povećaju prihodi iz vlastitih aktivnosti Komore, što će se dogoditi nikad, jer ima li išta slađe od monopolne pozicije? Treće, vlada stavom prema HGK pokazuje da su kadrovi koji diplomiraju na anonimnim fakultetima u Banjoj Luci primjereni kadrovi ove Vlade i da ćemo upravo s njima pretjecati Rumunje, Latvijce, Grke i druge.

A kakvi su poduzetnici ti stranački kadrovi govori podatak kako je HGK ove godine očekivao ubrati 165 milijuna kuna od članarina, a samo 12 milijuna od prodaje roba i usluga. Toliko o poduzetništvu HGK. Samo, ako Vlada i vladajuća većina odbijaju ukinuti obveznu članarinu, što su već napravili puno uspješniji od nas, npr. zemlje na Baltiku kao Latvija, a i susjedna Slovenija, koja je onda šansa za puno većim reformama u zdravstvu ili obrazovanju? Mislim kako je svakoj inteligentnoj osobi jasno da što država želi postati bogatija, to su potrebne i veće reforme. Dakle, što više zemalja želiš prestići, to trebaš više reformi. Vlada bi, dakle, u standardu htjela preteći Rumunje, koji su nas pretekli 2017., a Latvijce i Grke lani, što je stvarno čudo, jer ti Latvijci su za ranije krize smanjili plaće u javnom sektoru, smanjili ministarstva za trećinu, prepolovili broj vladinih agencija, a ukinuli nadzorne odbore u državnim poduzećima. Mi od ovih reformi nismo napravili ništa, ali bismo rado pretjecali Latviju i Rumunjsku. Malo morgen.

Uistinu nemoguća misija osim ako ne angažiraju Toma Cruisea. Dakle, po uzoru na latvijske reforme, neka naša Vlada predloži smanjenje broja zaposlenih po ministarstvima, agencijama, neka zabrani strančarenje po državnim firmama, neka državne firme vode najbolji kadrovi iz cijele Europe, jer oni ne bi bili samo bolji menadžeri od naših stranačkih, bili bi i veći domoljubi, jer oni ne kradu. Neka se EU pomoć dijelom usmjeri na otpremnine viškovima u državnom aparatu, ako se baš mora. Neka predstavnici UGP-a i HUP-a sudjeluju u distribuciji pomoći privatnom sektoru.

Usput, Vlada si je umislila da reforme nisu potrebne jer ćemo druge prestići zbog milijardi koje stižu iz EU-a. Opet krivo razmišljanje, jer Bugarska će primiti 29, Rumunjska 79, Latvija 10,5, a Mađarska 50 milijardi eura – ti iznosi su proporcionalni BDP-ima tih zemalja. Bez reformi mi možda možemo rasti naspram nas samih prošle godine, ali ne možemo druge preskočiti.

No way, što bi rekao naš premijer. To bi hrvatski političari trebali razumjeti, samo kuže li?

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here