Home Food & Travel Pogrešno je piti kavu čim se probudite: ovo su učinci na tijelo

Pogrešno je piti kavu čim se probudite: ovo su učinci na tijelo

807
0

Prema nekim istraživanjima, ranojutarnja konzumacija kofeina inhibira proizvodnju kortizola, hormona koji nas održava budnima.

Kava je jedno od najkonzumiranijih pića na svijetu, a Hrvati narod koji je među prvacima u njenom ispijanju. Pripremanje kave ritual je ukorijenjen u kulturi, djelomično zato što postoji nada da će kofein pomoći u borbi protiv sna i učiniti nas spremnijima da dočekamo novi dan. Međutim, svi ne znaju da se snaga kofeina može promijeniti ovisno o vremenu uzimanja. Zapravo, otkriveno je da ispijanje kave odmah nakon buđenja ne pomaže da ostanete budniji i borite se protiv umora, već je zapravo kontraproduktivno. 

Zašto je pogrešno piti kavu čim se probudite

Otkriveno je da konzumacija kave čim se probudite smanjuje učinak kofeina i dovodi do toga da oni koji je inače konzumiraju u to vrijeme, razviju toleranciju na tu tvar koja dugoročno više neće imati isti učinak na tijelo. Ritam spavanja i buđenja reguliraju neki hormoni koje proizvodi tijelo, uključujući kortizol koji se oslobađa kako bismo se probudili, ali i kada smo uznemireni ili zabrinuti (stoga se naziva “hormon stresa”). Ako kavu popijemo čim se probudimo dok naše tijelo otpušta kortizol, kava inhibira proizvodnju ovog hormona, a tijelo će se kao rezultat toga više oslanjati na kofein da bi se razbudilo. Ali konzumiranje kave dok je kortizol na maksimalnoj razini, dugoročno potiče ovisnost o kofeinu. Zbog toga veliki potrošači kave kažu da ona na njih više nema isti učinak. U praksi se učinak kofeina ne pridodaje učinku kortizola, već ga nadomješta, tako da on dugoročno gubi svoju učinkovitost. Zbog toga bismo trebali izbjegavati ispijanje kave u ovo doba dana.

Koje je najbolje vrijeme za konzumaciju

Kortizol se otpušta tri puta tijekom dana: rano ujutro između 8 i 9 sati, između 12 i 13 sati te između 17.30 i 18.30 sati (vremenski periodi mogu varirati, pogotovo ako se ujutro probudimo vrlo rano). Stoga, prema riječima Stevena Millera, neuroznanstvenika s Uniformed Services University of the Health Sciences, u Marylandu (SAD), da bi se učinak kofeina maksimalno iskoristio, kavu bi trebalo piti između 9.30 i 11.30, te između 14 i 17 sati. U tim vremenskim intervalima njen unos ne ometa proizvodnju kortizola.

Druge dobrobiti kave

Osim njezine sposobnosti stimuliranja mozga i središnjeg živčanog sustava, brojne su studije odavno pokazale postojanje blagotvornih učinaka povezanih s umjerenom konzumacijom kave (otprilike 3-5 šalica dnevno = 400 mg kofeina). Čini se da redoviti potrošači imaju manji rizik od razvoja bolesti jetre, dijabetesa tipa 2, neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti i nekih vrsta raka poput raka jetre i debelog crijeva. Nedavno istraživanje, koje je provelo Sveučilište Semmelweis u Budimpešti, također je pokazalo da ispijanje pola do 3 šalice kave dnevno smanjuje rizik od moždanog udara, srčanog udara i smrti iz bilo kojeg razloga. Unatoč tome, postoje ljudi koji bi je trebali izbjegavati piti, poput onih koji pate od probavnih problema, poput sindroma iritabilnog crijeva ili gastroezofagealne refluksne bolesti, te trudnica.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here