Otvaranje nove gradske knjižnice u četvrtak povijesni je dan za Rijeku! Tim povodom gost naše rubrike Riintervju bio je Nikom Cvjetkovićem, ravnateljej Gradske knjižnice Rijeka. Evo što smo sve saznali…
Koje su ključne značajke nove zgrade Gradske knjižnice Rijeka?
Jedna od većih novosti svakako je kreiranje koncepta Rasadnika. To je odjel za mlade koji se nalazi u prizemlju zgrade, a sa sadržajima iz područja stvaralačke kulture kao što su strip kultura, 3D print i elektronika, u sinergiji s programom American Cornera Rijeka. Na njega se nadovezuje Zvučnik, odjel glazbe, zvuka i videa s filmskom i “gaming” sobom, prostor za glazbeni editing, probe bendova i LP sobu s ponudom longplay ploča koja je oblikovana kao slušaonica. Dodatno sve oplemenjuje čitaonica, mjesto s dnevnim tiskom i časopisima za sve generacije koja u prizemlju funkcionira kao razgovorno i dinamično mjesto razmjene ideja.
U novoj knjižnici je implementiran i složen automatizacijski sustav za vertikalni razvoz građe temeljen na RFID tehnologiji, odnosno radio-frekvencijskom sustavu koji omogućava lakše implementiranje čitavog niza digitalnih usluga u upravljanje s knjigama. Atraktivan sustav je vidljiv korisnicima koji mogu pratiti „putovanje“ knjige koja se vraća u knjižnicu, što stvara poseban industrijski doživljaj. S vanjske strane ulaznog prostora nove knjižnice, tzv. „nožice“ rekonstruiranog T-objekta, nalazi se knjigomat koji je spojen na automatizirani sustav distribucije knjiga i bit će na raspolaganju korisnicima 24 sata dnevno za uslugu vraćanja knjiga. Treba reći da uređaji za samostalno zaduživanje građe postoje na svim korisničkim etažama knjižnice, čime je, u kombinaciji s knjigomatom i automatizacijom povrata knjiga, proces posudbe i vraćanja knjiga postao brži i efikasniji.
Na drugom katu nalazi se odjel stručne knjige, znanosti i publicistike s adekvatnim “boksovima” za tihi rad čime će po prvi puta u knjižnici biti omogućen pravi tihi rad i učenje. Također, od dosadašnjih dvadesetak mjesta u starim središnjim odjelima adekvatnih za rad, učenje i sjedenje, u novoj zgradi taj broj raste do 100 mjesta čime se knjižnica doista nastoji razvijati kao mjesto cjeloživotnog učenja.
U novom prostoru imamo i prvu računalnu i multifunkcionalnu učionicu Gradske knjižnice Rijeka koja je namijenjena za učenje, edukacije građana i stručne zajednice različitog oblika, a sve prema programu koji će biti usmjeren prema sofisticiranim i novim sadržajima.
Koje dodatne usluge i sadržaji bit će dostupni posjetiteljima u novoj knjižnici?
Ulaskom u novu zgradu, ali i ulaskom na prostor Art kvarta Benčić u kojem već djeluje Muzej moderne i suvremene umjetnost Rijeka, Muzej grada Rijeke i Dječja kuća u kojoj se, podsjetit ću, nalazi i naš Dječiji odjel Stribor, Gradska knjižnica Rijeka dobiva adekvatne mogućnosti za razvoj. Pri tome mislim na razvoj mnogobrojnih složenih festivalskih programskih koncepata za djecu, mlade i odrasle, a koji su se do sada iskazivali kroz rad na Tjednu dobre dječje knjige, Mjesecu hrvatske knjige, Toboganu i Zimskoj priči iz Benčića.
Gradska knjižnica Rijeka godinama je usmjerena i prema različitim inovativnim programskim praksama. Podsjetit ću na inkubator 3D printanja, Književnu rezidencija Kamov, program Knjiga na nezgodnim mjestima, Otporna knjižnica ili pak međunarodne projekte kao što su Treća dob čitanja, Zelda, Actors of Urban Change, Tech.Library i drugi. Realizacija ovih programa u novom kontekstu i prostoru će s vremenom rasti i pružati bolje rezultate. Nova knjižnica ima adekvatne uvjete za održavanje radionica, susreta, druženja i razgovore čitateljskih klubova te brojne druge programe, a provođenje kojih je u dosadašnjoj praksi, zbog infrastrukturnih ograničenja, bilo vrlo otežano. Mogu dodati, u novoj knjižnici smješteno je 150 353 različitih oblika građe, od čega 71 502 knjige književnosti, 53 782 stručne knjige, 5575 svezaka periodike, 3 289 stripova čime je to najdostupnije mjesto u gradu za taj jedinstveni format. Naravno, ove brojke će, a zahvaljujućinovom prostoru, zasigurno rasti.
Koje su tehničke karakteristike fasade nove zgrade, posebice u vezi s montažom staklo- betonskih elemenata?
Oko obnove Bloka Benčić postojali su različiti koncepti, između kojih je prevladao pristup zadržavanja i očuvanja zgrada unutar bloka, gdje je očuvanje graditeljskog naslijeđa predstavljalo jedno od bitnih odrednica projekta, odnosno postojeće zgrade u kompleksu, a to su Palača Šećerane, Ciglena zgrada i T – objekt, zadržane su i adaptirane. Podsjetit ću da se radi ojačavanja i osiguranja nosivosti tzv. T-objekta, današnje knjižnice, prvo ojačalo temelje sa 400 stupnjaka tako da se cementna smjesa injektirala u tlo do dubine od 15 metara. Svi vanjski zidovi su zadržani, ali uz dodatna ojačanja armirano-betonskom konstrukcijom stupova i greda na koju se naslanjaju međukatne polumontažne „Omnia“ ploče. Lijevano-željezni stupovi koji su prije krasili proizvodne pogone tvornice Rikard Benčić ojačani su iznutra, a restaurirani izvana te ugrađeni kao dio nosive konstrukcije knjižnice. Dodatna ojačanja zidova izvedena su lijepljenjem traka od karbonskih vlakana s unutarnje i vanjske strane zidova.
Ukupno 2.200 m2 fasade osnovnog volumena, uključujući i fasadne ornamente, izvedeno je tehnikom koja odgovara izvornom načinu gradnje reparacijom starih fasadnih klupica, nadvoja, vijenaca i ornamenata, a to je izvedba grube vapneno-cementne žbuke koja se
nakon toga obrađuje finom žbukom i boji silikatnom bojom otpornom na atmosferske utjecaje.
Južno krilo zgrade knjižnice (tzv. „nožica“) imalo je konstruktivne deformacije radi kojih je trebalo biti uklonjeno i zamijenjeno novom konstrukcijom, prilagođenoj budućoj namjeni. Ovaj volumen obnovljen je faksimilno u izvornim gabaritima, uključujući i plastiku pročelja, čime je zadržan izvorni doživljaj zgrade u prostoru. Činjenica da se radi o novoj konstrukciji naglašena je upotrebom materijala. Naime, novu konstrukciju čine čelični okviri, na koje su s vanjske strane obješeni elementi staklobetona, kako bi se razdvojila nova konstrukcija od povijesnog sloja zgrade. Istovremeno, upotreba materijala, betona i čelika, upućuje na izvornu prirodu zgrade Gradske knjižnice, koja je građena kao industrijska zgrada, uporabom prefabriciranih elemenata, korištenih u drugoj polovici 19. stoljeću, od lijevano-željeznih stupova do prefabriciranih elemenata fasadnih ukrasa, istaka i rozeta, koji su rekonstruirani u novom materijalu u obnovljenom dijelu zgrade
Kako će se organizirati prostori unutar nove knjižnice?
Gradska knjižnica ima suteren u kojem je smještena strojarnica, te prizemlje i tri etaže od kojih je svaka bruto površine oko 1282 m2. Ukupna neto površina svih etaža iznosi 4530 m2. Etaže su povezane stubištem i liftovima. Glavni ulaz u zgradu knjižnice je s trga Art kvarta Benčić. S vanjske strane ulaza je digitalni knjigomat koji će, ponavljam, biti u funkciji 24 sata dnevno, a spojen je na automatizirani sustav distribucije knjiga. Središnji korisnički pult, kao jedino mjesto za sve administrativne transakcije, nalazi se u prizemlju i tu će posjetiteljima i korisnicima biti ponuđene i osnovne informacije o knjižnici te o čitavom Art kvartu kojem se knjižnica nalazi.
U prizemlju je i Rasadnik, odjel za mlade sa sadržajima iz područja stvaralačke kulture te filmska i “gaming” soba, a nastavlja se na koncept glazbenog stvaralačkog prostora kroz prostoriju za glazbeni editing, prostor za probe bendova i retro LP sobu s ponudom longplay ploča koja je oblikovana kao slušaonica. S desne strane nalazi se čitaonica, odnosno svojevrsni dnevni boravak za čitanje dnevnog tiska i magazina te izdvojeni prostor multifunkcionalne dvorane za autorske susrete, predstavljanja, predavanja i razgovore. Odmah uz ulazni prostor smješten je i odjel za slijepe i slabovidne osobe kako bi pristup korisnicima tog odjela bio čim jednostavniji, a sam odjel opremljen je potrebnom audio- vizualnom i knjižničnom opremom.
Na prvom katu nalazi se središnji dio ponude književnosti, a sve knjige su potpuno dostupne korisnicima. Organizacija knjiga temelji se na žanrovskoj podjeli, što je također značajna novost kojom će fond potpuno postati okrenut čitateljima, njihovim navikama i potrebama. Na drugom katu nalazi se odjel stručne knjige, znanosti i publicistike s adekvatnim “boksovima” za tihi rad čime je, kao što sam rekao, po prvi puta u knjižnici biti omogućen pravi tihi rad i učenje.
Na trećem katu, u potkrovlju, nalazi se računalna učionica ali i sve ključne službe Gradske knjižnice Rijeka što će doprinijeti dodatnoj efikasnosti rada knjižnice.
Koja događanja možemo očekivati u okviru programa otvaranja knjižnice?
Program otvorenje nove zgrade Gradske knjižnice Rijeka trajat će tri dana. Na sam dan otvorenja, u četvrtak, 21. prosinca, sve će započeti u 13.00 sati programom koji smo nazvali Daj ruku, useli knjižnicu!, a riječ je o tome da će svi građani koji su se prijavili i koje će koordinirati Volonteri HKD-a, formirati lanac kojim će, od ruke do ruke, prenijeti posljednje knjige iz Filodrammatice do nove zgrade Gradske knjižnice.
Posljednju knjigu će u novu knjižnicu unijeti dvije dame, vjerna korisnica stručne književne građe i publicistike, gospođa Mirna Potkovac Endrighetti i vjerna korisnica Dječje kuće i odjela Stribor Gradske knjižnice Rijeka, djevojčica Noemi Janjatović.
Nakon programa službenog otvorenja, u 17.00, pa potom u 18.00 i u 19.00 sati, započinju vođeni obilasci Knjižnice za građane tijekom kojih će osim informacije o novoj knjižnici, imati priliku poslušati i pogledati brojne pop-up nastupe koji će se održavati na svim katovima knjižnice, pogledati zanimljive dokumentarce o industrijskom kompleksu Rikard Benčić i bivšem T-objektu. Tijekom sva tri dana u kojima će se knjižnica predstavljati građanima pripremljeno je pregršt događanja za sve uzraste ljubitelja knjiga – od vođenih šetnji i radionica do predstavljanja knjiga i književnih razgovora s poznatim autorima. Cjelokupan program kao i prijave za programe u sklopu otvorenja nove knjižnice dostupan je i opisan na novom portalu Gradske knjižnice Rijeka , a ja pozivam svih da nam se pridruže u ovom slavlju.
