Učenici 4. razreda Osnovne škole Nikola Tesla sudjelovali su prije nekoliko dana u Dječjoj kući na radionici „Slagalica naslijeđa“ koja je dio projekta genetičkog opismenjavanja djece kojeg su osmislili Centar za genetičku edukaciju Medicinskog fakulteta i Rijeci i Međunarodna udruga studenata medicine Hrvatska CroMSIC, a čiju provedbu podupire i Grad Rijeka.
Radionica je namijenjena djeci rane školske dobi, od 1. do 4. razreda, a provode je genetički edukatori iz Centra za genetičku edukaciju uz posebno educirane studente studija Medicine – „studente-genetičke edukatore“ iz udruge CroMSIC.
O projektu za našu rubriku RIINTERVJU razgovaramo s Ninom Pereza, voditeljicom Centra za genetičku edukaciju.
1. Koje su glavne svrhe radionice “Slagalica naslijeđa” i projekta genetičkog opismenjavanja djece?
Radionica „Slagalica nasljeđa“, kao projekt genetičkog opismenjavanja djece rane školske dobi, odnosno od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, ima tri osnovna cilja. Prije svega, cilj nam je upoznati djecu s hijerarhijskom građom ljudskog tijela, učeći ih nazivlju osnovnih slojeva, od organizma, organa, stanica pa sve do njezinih najsićušnijih dijelova, odnosno kromosoma, molekule DNA i gena. Nadalje, cilj radionice je i upoznati djecu s osnovnim pojmovima genetike i principima nasljeđivanja, naravno, u okvirima prilagođenima
navedenome uzrastu. Tako, primjerice, djeca uče da je DNA molekula naš osnovni genetički materijal te da sadrži gene, koji u sebi sadrže kod koji određuje sva naša svojstva i osobine. Također, djeca uče složiti obiteljsko stablo te imenovati odnose unutar njega. Naposljetku, treći, možda i najvažniji cilj radionice je osvijestiti djecu o važnosti poštivanja različitosti između ljudi i drugih živih bića koje su proizašle iz procesa nasljeđivanja.
Naime, na radionici se posebno ističe kako sva živa bića imaju slojevitu građu, barem od stanice na niže te da je DNA molekula njihov osnovni genetički materijal. Posljedično, iz navedenoga proizlazi glavna poruka radionice, kako je zapisano u istoimenoj slikovnici:
„Na Zemlji sva bića zapravo su ista,
trebaju hranu, čisti zrak i bistru vodu,
Rođenjem, baš svima, duša im je čista,
tražeći jedino jednostavnost i slobodu.
Povezuje ih sve, do najsićušnijeg stvora,
ona čudesna molekula života – DNA,
i nije bitno jesu li iz šume il’ duboka mora,
nije bitno s kojeg su pola, jesi li to ti ili ja.“
2. Tko su sudionici radionice i koji su edukativni materijali korišteni?
Radionica „Slagalica nasljeđa“ provodi se u zajedničkoj suradnji Centra za genetičku edukaciju Medicinskog fakulteta u Rijeci i CroMSIC-a – Međunarodne udruge studenata medicine Hrvatska. Radionicu u trajanju od 60 minuta provode posebno educirani „studenti-genetički edukatori“, nakon što prođu posebnu edukaciju koju provode genetički edukatori iz Centra za genetičku edukaciju. Projekt se provodi već treću godinu zaredom, a dosad smo educirali preko 150 djece.
Kao edukativni materijali, na radionici se koriste slikovnica i tri didaktičke igračke. Slikovnica sadrži 14 stranicapjesme u rimi, a napisali su je liječnici medicinski genetičari (Saša Ostojić, Nina Pereza), dok su ilustracije izradili profesionalni ilustrator (Alberto Andres) i doktorica medicine (Maja Mrak). Slikovnica je posvećena Perici, dječaku svijetle puti, svjetlo plavih očiju i kose, i njegovom kućnom ljubimcu, crno-bijelom mačku Feliksu, koji
ima kratke noge. Nakon što Pericu u školi zadirkuju djeca iz razreda zbog njegove različitosti, nesretan, u svojem se domu obraća svojem malom, također „nesavršenom“ prijatelju Feliksu. Kroz priču o svojoj i Peričinoj obitelji, mačić Feliks, uz pomoć didaktičkih igračaka, poučava dječaka o sličnostima u građi tijela svih ljudi.
Također, Feliks Perici objašnjava kako se pojedine osobitosti i osobine nasljeđuju unutar iste obitelji, kao i različitostima koje se mogu pojaviti. Mačić Feliks, sa svojom sestricom Sivom i mamom Makom, kroz čitavu priču provlači spoznaju da sva živa bića na Zemlji povezuje DNA molekula te da usprkos razlikama, svi jednakovrijedno zaslužuju ljubav i poštovanje. Priča je dijelom temeljena na stvarnim događajima i likovima, poput, recimo, ove mačje obitelji.
Nadalje, na radionici se koriste tri didaktičke igračke, koje je dizajnirala i osmislila Iva Tucić, odgojiteljica predškolske djece, Montessori pedagog. Igračke je izradila tvrtka Linit design, d.o.o., uključujući igru Hijerarhija ljudskog tijela, Ljudsko tijelo pod mikroskopom i Obiteljsko stablo.
3. Kako slikovnica „Slagalica naslijeđa“ prenosi poruku o važnosti poštivanja razlika među ljudima?
Prenošenje poruke o važnosti poštivanja razlika među ljudima postiže se na tri načina. Prije svega, upravo stalnim naglašavanjem kako sva živa bića, uključujući i ljude međusobno, unatoč brojnim razlikama koje vidimo „izvana“, „iznutra“ dijele zajedničku građu i funkciju najsićušnijih dijelova tijela, potičemo osvještavanje djece da smo svi međusobno povezani i temeljno slični. Nadalje, naglašavanjem činjenice da se genetički materijal ne može „birati“, odnosno da se rađamo s određenim osobinama i svojstvima koje smo naslijedili od naših roditelja, upućujemo na važnost poštivanja različitosti koja proizlazi iz procesa nasljeđivanja. Također, tijekom radionice se naglašava kako se ponekad u procesu nasljeđivanja mogu dogoditi i neke promjene koje u roditelja nisu postojale pa mogu nastati drugačija svojstva, kao i određene bolesti. Na ovaj način, osim što potičemo razvoj genetičke pismenosti kroz stjecanje znanja o osnovama genetike, potičemo i razvoj pozitivnih stavova prema uvažavanju različitosti između svih živih bića. Uvidom u činjenicu koliko je čudesan svijet „u nama“,
vjerujem da potičemo i poštovanje prema životu općenito. Posljedično, sve navedeno pridonosi sprječavanju diskriminacije prema osobama koje su „drugačije“ jer znanje je jedini način izbjegavanja strahova i razvoja pogrešnih stavova.
4. Koji su ciljevi Centra za genetičku edukaciju, kako su nastali, i koje aktivnosti provode?
Centar za genetičku edukaciju zasebna je ustrojstvena jedinica Medicinskog fakulteta u Rijeci, osnovana 2020. godine s osnovnim ciljem podizanja razine genetičke pismenosti u liječnika koji nisu specijalisti medicinske genetike i drugih zdravstvenih djelatnika koji su uključeni u skrb o pacijentima s (mogućim) genetičkim poremećajima, ali i šire javnosti, pacijenata i njihovih obitelji. Centar za genetičku edukaciju proizašao je iz Zavoda za medicinsku biologiju i genetiku, koji je od 1957. godine prepoznatljivi predvodnik u nastavnoj, znanstvenoj i stručnoj djelatnosti u području medicinske genetike na lokalnoj i široj razini. Naime, razlozi za osnivanje Centra za genetičku edukaciju proizlaze iz velikog nesrazmjera između, s jedne strane, tehnoloških mogućnosti koje su medicinsku genetiku učinile jednom od najbrže razvijajućih medicinskih specijalizacija i, s druge strane, izostankom pravovremenih iskoraka u naporima za genetičko opismenjavanje svih navedenih interesnih skupina. Nažalost, razine genetičke pismenosti, kao posebne vrste zdravstvene pismenosti o poznavanju osnovnih pojmova i koncepata genetike čovjeka i medicinske genetike, još su uvijek nedostatne na svim razinama.
Aktivnosti Centra za genetičku edukaciju uključuju znanstvena istraživanja, edukativno i stručno djelovanje. Od znanstvenih aktivnosti, ističe se činjenica da je Centar za genetičku edukaciju bio inicijator i organizator tematskog broja posvećenog važnosti genetičke pismenosti i edukacije u medicini u prestižnom znanstvenom časopisu Frontiers in Genetics, u čijem je stvaranju sudjelovalo gotovo 60 uvaženih stručnjaka iz svih dijelova svijeta. Istovremeno, rezultati znanstvenih istraživanja provedenih u sklopu Centra za genetičku edukaciju objavljeni su u drugim relevantnim znanstvenim časopisima, poput European Journal of Human Genetics.
Nadalje, osim „Slagalice nasljeđa“, održavamo edukativna predavanja za sve dobne skupine, poput projekta Sveučilišta u Rijeci – Sveučilište za 3. dob. Naposljetku, u sklopu Centra za genetičku edukaciju provode se i izborni kolegiji za studente medicine, a najnoviji veliki iskorak Centra uključuje poticanje osnivanja Studentske sekcije za medicinsku genetiku u sklopu Studentskog zbora Medicinskog fakulteta u Rijeci, čime će se u zajedničkoj suradnji razviti brojni novi projekti za studente, zdravstvene djelatnike i širu javnost. Samo neke od njih uključuju pokretanje Škole iz medicinske genetike za studente.
5. Kako Grad Rijeka podržava ovaj projekt i zašto smatraju da je važno educirati djecu o genetici i različitostima?
Grad Rijeka stalno promišlja o mogućnostima unaprjeđenja odgoja i obrazovanja pa tako, naravno, unutar svojih mogućnosti i ovlasti kontinuirano nastoji dodatno unaprijediti programe koji se nude u školama. Rijeka je u mnogim odgojno obrazovnim programima kojima nadilazi državni standard, propulzivan grad. Stoga, važnost projekta „Slagalica nasljeđa“ dodatno dolazi do izražaja ako uzmemo u obzir da su u osnovne škole Grada Rijeke uvedeni, primjerice Građanski odgoj i obrazovanje te program Moja Rijeka, a od iduće školske godine kreće i pilot projekt Zdravstveni odgoj i obrazovanje. Naime, „Slagalica nasljeđa“ uklapa se u ciljeve svih navedenih projekata, u smislu poticanja razvoja programa koji mogu unaprijediti dječja znanja i vještine te razumijevanje svijeta u kojem žive, uz istovremeno sprječavanje razvoja pogrešnih stavova i predrasuda.
Grad Rijeka u mnogočemu podržava projekt „Slagalicu nasljeđa“, što samo dodatno upućuje na viziju grada koji je ispred svojeg vremena. Osim financijske pomoći za tisak slikovnice i izradu didaktičkih igračaka, Grad Rijeka promiče važnost genetičkog opismenjavanja već od najranije dobi, pomažući nam pri uspostavljanju kontakta s ravnateljima osnovnih škola u gradu Rijeci i okolici te komunikaciji s javnošću, na čemu smo izuzetno zahvalni te smo na ovu suradnju posebno ponosni.
