Unatoč kraju svibnja i početku priprema za godišnje odmore, vremenske prilike u Hrvatskoj i regiji podsjećaju više na jesen nego na nadolazeće ljeto. Oluje s tučom poharale su dijelove zemlje, a ledene kugle veličine oraha, pa čak i jaja, izazvale su goleme štete. Snimke iz pogođenih područja prikazuju prizore kao usred zime – led se čistio lopatama.
Slični scenariji zabilježeni su i u Bosni i Hercegovini, Slovačkoj i Francuskoj, a sve češće se spominju i pojmovi poput “superćelijskih oblaka”, koji najavljuju ekstremne meteorološke pojave.
Što kaže struka: Ekstremi su sve češći
Prema meteorologu Dorianu Ribariću, učestalost i intenzitet vremenskih nepogoda su u porastu. Meteorološki podaci potvrđuju da su nagle promjene vremena i ekstremi postali češći nego ranije, što se povezuje s povećanom varijabilnošću atmosferskih uvjeta. Grmljavinske oluje i olujna nevremena nisu više rijetkost, a kombinirani ekstremi – poput obilne kiše praćene olujnim udarima vjetra – sve su češći.
Novi termini u prognozama: Zašto se sve više koristi riječ “superćelija”?
U medijima se sve češće spominju termini poput “superćelija” ili “olujno nevrijeme”. Riječ je o stručnijim izrazima koji preciznije opisuju prirodu opasnosti. Superćelija je snažan oblik grmljavinske oluje s rotirajućim uzlaznim zračnim vrtlogom (mezociklonom) i može izazvati pijavice, jaku tuču i orkanske vjetrove. Iako rijetke, ove oluje su vrlo opasne i mogu dominirati vremenom na velikom području satima.
Klimatske promjene i sve toplija atmosfera
Globalno zatopljenje dovodi do porasta količine energije u atmosferi i većeg kapaciteta za vlagu, što stvara idealne uvjete za razvoj intenzivnih oluja. Topliji zrak može sadržavati više vlage, što je “gorivo” za grmljavinske sustave. To povećava učestalost ekstremnih vremenskih događaja poput rekordnih kiša, vrućina i oluja.
U Hrvatskoj je primjetan jasan trend zatopljenja u svim godišnjim dobima, osobito ljeti. Iako nije potvrđeno da će tuča biti češća, čini se da se povećava intenzitet zrna kada se pojavi.
Tuča i njezin utjecaj na poljoprivredu
Najviše tuče u Hrvatskoj zabilježeno je tijekom vrhunca poljoprivredne sezone – u svibnju, lipnju, srpnju i kolovozu. Iako mediji često prenose slike razaranja, tuča najčešće ima lokalizirane posljedice. Zanimljivo, tuča je češća pojava na Jadranu nego u unutrašnjosti.
Snijeg krajem svibnja – koliko je to uobičajeno?
Snijeg u nizinskim krajevima Hrvatske krajem svibnja iznimno je rijetka pojava. Moguća je samo u planinskim područjima i to pod posebnim uvjetima. Povijesni podaci i narodne poslovice svjedoče o mogućim zahladnjenjima, ali u obliku mraza, a ne snijega.
Kakvo nas ljeto čeka?
Iako još uvijek nije dostupna potpuno precizna dugoročna prognoza, modeli pokazuju da je velika vjerojatnost da će ljeto biti toplije od prosjeka. Srpanj i kolovoz mogli bi donijeti manjak oborina, no zbog pljuskovitog karaktera ljetnih kiša, preciznost prognoze padalina ostaje niska.
