Najnovije mape Instituta sinergije znanosti i društva o rasprostranjenosti stanovnika s određenim stupnjevima obrazovanja u hrvatskim regijama pokazuju da jedino u slučaju građana sa srednjom školom postoji relativno jednolika distribucija, što je i očekivano jer najveći dio građana ima upravo ovaj stupanj obrazovanja. Najobrazovanije regije su Istra, Primorje i Grad Zagreb, koje se od ostalih razlikuju po manjem broju niže obrazovanih starijih od 19 godina, kao i po znatno višim udjelima visokoobrazovanih. S druge strane u mnogim hrvatskih krajevima visokoobrazovani uopće ne obitavaju, pri čemu se ističu neki dijelovi Ličko-senjske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Najfrapantnija razlika u postignutom stupnju obrazovanja vidi se u distribuciji osoba s doktoratom, koje mahom žive u Gradu Zagrebu, Istri i Primorju te priobalnom dijelu uzduž cijele linije Hrvatske, uz nekoliko izdvojenih područja na sjeveru i istoku naše zemlje, piše tortal.
Novi Eurostatovi podaci pokazuju i koliko je Hrvatska socijalno neprohodna. Djeca niže obrazovanih roditelja imaju čak sedam puta manju šansu završiti fakultet od djece viskoobrazovanih roditelja, odnosno, samo sedam posto djece niskoobrazovanih roditelja uspijeva završiti fakultet. U EU-u prosjek je 18 posto, a u nekim državama kao što su Irska, Finska i Velika Britanija taj udio prelazi 30 posto. Indeks vjerojatnosti da će dijete niskoobrazovanih roditelja također biti niskoobrazovano u Hrvatskoj je najveći u Europi – iznosi 55, što je gotovo četiri puta više od europskog prosjeka koji je 14,7 te čak 10 puta više od skandinavskog.
