Home Mozaik BalkanInsight: Titova poznata jahta postaje muzej

BalkanInsight: Titova poznata jahta postaje muzej

1099
0

This image has an empty alt attribute; its file name is galeb2-1280x960.jpg

Galeb, poznata jahta koju je Tito koristio za diplomatska putovanja, počela je propadati nakon raspada Jugoslavije, piše Balkaninsight. Međutim, hrvatski  grad Rijeka ima planove da ga renovira i pretvori u muzej.

Usidrena u pristaništu u Rijeci, Galeb, poznata kao službena jahta nekadašnjeg jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita, čeka da renoviranjem vrati svoj stari sjaj i bude pretvorena u muzej.

Ovaj dio luke u kojem se brod nalazi trenutno je zatvoren za javnost, a znatiželjni posjetioci mogu samo proviriti kroz ogradu kako bi pogledali 117 metara dugačak brod na kojem je Tito bio domaćin brojnim državnicima iz cijelog sveta.

Nataša Babić, kustoskinja Muzeja grada Rijeke, zaduženog za očuvanje Galeba, za BIRN kaže da brod još uvijek izaziva veliki interes među posjetiocima.

„Sada je u vrlo lošem stanju u luci Porto Baroš i nepristupačan je posjetiocima, ali grupe turista još uvijek gledaju brod kroz ogradu, interesiraju se i traže od vodiča da ih tamo odvedu i pokažu im brod”, naglašava Babić.

Planovi o obnavljanju i transformiranju broda u muzej poklapaju se sa konceptom da Rijeka 2020. postane europska prijestolnica kulture. Muzej grada Rijeke već je počeo prikupljati restaurirane dijelove brodskog namještaja, dok menadžeri projekta traže firmu koja će obnoviti ruzinavi dio broda.

Iz Odjela za kulturu grada Rijeke za BIRN kažu da je brod vrijedan primjer brodograditeljske baštine, „sa dodanim historijskim značajem njegovih raznih uloga u povijesti”.

„Iako je možda najpoznatiji kao Titov Galeb, ovaj brod zapravo ima veoma zanimljivu biografiju koja je vrijedna pažnje“, rekli su nam iz ovog odjela.

Galebova turbulentna povijest

Galeb je izgrađen u Italiji 1938. godine od strane talijanske državne kompanije, pod prvobitnim imenom Ramb. Njegova namjena je bila transport banana u Italiju iz njezinih južnoafričkih kolonija.

„Međutim, brodom to nikada nije napravljeno, on nikada nije prevezao nijednu bananu jer je krenuo s radom prije izbijanja Drugog svjetskog rata“, kazala je Babić.

Početkom Drugog svjetskog rata, brod preuzima talijanska mornarica koja ga pretvara u ratni brod, odnosno prateću krstaricu.

Tokom rata, brod je dva puta ozbiljno oštećen. Prvi put od torpeda britanske podmornice u libijskoj luci Bengazi.

Kada je Italija kapitulirala u septembru 1943. godine, brod je preuzela njemačka vojska koja ga je pretvorila u minopolagač i dala mu novo ime – Kibic. Savezničke snage su ga zatim 1944. godine potopile u riječkoj luci i on je tri godine proveo na dnu mora.

Brod je ponovo, po drugi put, obnovljen u poslijeratnoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji i prerađen u školski brod ratne mornarice. Njegovo sadašnje ime, Galeb, datira iz 1950-ih, kada je Tito počeo koristiti za diplomatska putovanja.

Javnost ovaj brod doživljava kao luksuznu jahtu. Često se kaže da ga je Tito koristio za ugošćavanje filmskih zvijezda poput Sophie Loren, Elizabeth Taylor i Richarda Burtona, koji je glumio Tita u filmu „Bitka na Sutjesci“, snimljenog 1973. godine. Međutim, zaposlenici Muzeja grada Rijeke nisu pronašli nikakve dokaze da je itko od ovih svjetski poznatih glumaca i glumica ikada kročio na brod.

Jugoslavenski lider je 14 puta putovao Galebom, poznatijim i kao „Brod mira“, u 18 zemalja na tri kontinenta – Europi, Aziji i Africi.

Koristio ga je za diplomatske sastanke na visokom nivou i na njemu ugostio mnoge državnike kao što su Džavaharlal Nehru, prvi premijer Indije, Gamal Abdel Naser, predsjednik Egipta, Hajle Selasie, car Etiopije, Sukarno, prvi predsjednik Indonezije i Moamer Gadafi, predsjednik Libije.

„(Titovo) prvo putovanje bilo je 1953. godine u London – veoma važno putovanje, jer je Jugoslavija, nakon povijesnog ‘ne’ Staljinu (Titovo odbijanje da prihvati suprimat Sovjetskog Saveza u komunističkom svijetu, što je dovelo do razilaženja sa Moskvom 1948.), ušla u neku vrstu izolacije kada nije komunicirala ni sa Zapadom ni sa Istokom“, objašnjava Babić.

„Zaista, ovo putovanje 1953. godine bilo je znak nove orijentacije za Jugoslaviju, neku vrstu okretanja k Zapadu, naravno ne potpuno, jer je ona ostala komunistička zemlja, ali u svakom slučaju, to je bila komunistička zemlja koja je tražila novi, drugačiji put (u usporedbi) sa drugim zemljama Istočnog bloka“, dodaje ona.

Babić ističe da je Galeb u novembru 1954. godine krenuo na ključno putovanje – u Indiju i Burmu, koje predstavlja početak stvaranja Pokreta nesvrstanih, međunarodne organizacije koju je osnovao Tito i čije su članice bile države koje nisu pripadale ni NATO-u ni Varšavskom paktu.

Nakon raspada Jugoslavije, Galeb je doplovio u Boku Kotorsku u Crnoj Gori, a crnogorska vlada ga je prodala za 750.000 evra grčkom biznismenu Johnu Paulu Papanikolauu 2000. godine.

„On ga je dovukao do (riječkog) brodogradilišta Viktor Lenac zajedno sa još jednim svojim brodom. Međutim, (Papanikolau) se suočio sa velikim financijskim problemima, nije uspio završiti projekt obnove ova dva broda i zapravo je izgubio vlasništvo nad Galebom”, objašnjavaBabić.

Galeb je 2006. proglašen spomenikom hrvatske kulturne baštine, a tri godine kasnije kupuje ga grad Rijeka.

Grad je najavio rekonstrukciju broda, koja će biti sufinancirana sredstvima EU u sklopu projekta za očuvanje značajnih primjeraka lokalne industrijske baštine.

„Procjenjuje se da će rekonstrukcija i prenamjena Galeba u brodski muzej koštati 33,6 miliona kuna (4,5 miliona eura), a restauratorski radovi na uređenje interijera Galeba dodatnih 1,6 miliona kuna (216.824 eura)“, rekli su nam iz Odela za kulturu grada Rijeke.

Međutim, grad već neko vreme ne može pronaći izvođača koji bi izveo radove za procjenjenu sumu novca. Jedina ponuda došla je u siječnju iz brodogradilišta Viktor Lenac i iznosila je gotovo 60 miliona kuna (8,1 miliona eura), za što je Grad Rijeka smatrao da je previše.

Grad je ponovo raspisao tender za rekonstrukciju broda koji je otvoren do sredine kolovoza.

Iz gradskog Odjela za kulturu dodaju da bi radovi na rekonstrukciji, uzimajući u obzir vrijeme potrebno za razgledanje ponuda i za zaključenje ugovora, trebalo da budu gotovi u prosincu 2020. godine.

Osim što će biti muzej, brod će se koristiti i za komercijalne svrhe.

„Sedamdeset posto prostora biti će pretvoreno u muzej, što znači da će biti otvoren za javnost i da mi radimo stalnu postavku…. dok (ostalo) treba postati hostel; biti će prostorija za smještaj i restoran otvoren za sve“, objašnjava nam Babić.

Stalna izložbena postavka bit će posvećena putovanjima Tita i ulozi Pokreta nesvrstanih, ali će biti povezana i sa poviješću Rijeke.

„Danas je Galeb jedna od najuzbudljivijih priča u Rijeci i interes novinara za ovaj brod se godinama ne smanjuje. Vjerujemo da će, kad bude renoviran i prenamjenjen, biti prvoklasna kulturna i turistička atrakcija Rijeke“, kažu iz Odjela za kulturu, te dodaju: „On ne zaslužuje ništa manje“.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here