Neda Andrić, rođena 1927. u Ogulinu, bila je jedna od najistaknutijih figura riječke povijesti 20. stoljeća. Iako je šira javnost pamti kao jedinu gradonačelnicu Rijeke, njezin doprinos akademskoj zajednici i gospodarstvu bio je jednako značajan. Diplomirala je 1951., a doktorirala 1977. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Postavila je temelje svoje kasnije karijere u obrazovanju, politici i ekonomiji.
Godine 1961. sudjelovala je u osnivanju Ekonomskog fakulteta u Rijeci, gdje je predavala, te je bila pokretačica Ekonomskog instituta i njegova prva dekanica od 1964. do 1969. Također je imala ključnu ulogu u osnivanju Pravnog fakulteta u Rijeci te Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki, koji je vodila od 1984. do 1990. Objavila je brojne znanstvene radove o turističkoj ekonomiji, uključujući knjigu Turizam i regionalni razvoj (1980).
Politička karijera i vođenje Rijeke
Uz akademsku karijeru, Andrić se bavila i političkim radom. Bila je potpredsjednica Skupštine Kotara Rijeka te poslanica Kulturno-prosvjetnog vijeća Savezne skupštine 1963. Kasnije, od 1974. do 1978., obnašala je dužnost predsjednice Vijeća općina u Saboru SR Hrvatske.
Ipak, građani Rijeke najviše je pamte po njezinom mandatu na čelu grada tijekom 1970-ih. Njeno razdoblje upravljanja obilježeno je značajnim infrastrukturnim projektima koji su promijenili lice Rijeke. Ulagalo se u promet, turizam i industriju. Pod njezinim vodstvom izgrađeni su ključni objekti poput zračne luke na Krku, lučkog terminala, tvornice brodskih motora u 3. maju te Koksare u Bakru.
Također, upravo u tom razdoblju Rijeka je dobila prvu dionicu autoceste u Jugoslaviji, moderan trgovački centar Robnu kuću Korzo, bazen na Kantridi te Dvoranu mladosti. Osim toga, njezina je administracija omogućila nešto dosad neviđeno – Rijeka je postala prvi grad u Jugoslaviji koji je osigurao besplatne udžbenike za osnovnoškolce.
Kontroverze i kritike
Iako je Andrić ostavila neizbrisiv trag u razvoju Rijeke, nije bila lišena kritika. Neki su smatrali da su pojedini projekti, poput Koksare u Bakru, donijeli i ekološke probleme. Drugi su joj prigovarali da je preveliki fokus stavila na velika infrastrukturna ulaganja na štetu manjih komunalnih potreba. Ipak, njezina vizija razvoja grada ostavila je dubok utjecaj na Rijeku kakvu danas poznajemo.
Ostavština i sjećanje
Neda Andrić preminula je 2010., ostavila je za sobom bogato naslijeđe. Iako je bila jedina žena koja je vodila Rijeku, njezina uloga nadilazi rodne okvire – ona je bila liderica koja je grad vodila kroz jedno od njegovih najdinamičnijih razdoblja.
