Respiratorni virusi šire se kapljično i mikrokapljično (aerosol). Transmisija virusa sa zaražene osobe na zdravu osobu događa se u bliskom kontaktu ili u zatvorenom prostoru u kojem virus lebdi u zraku pomješan s aerosolom koji zaražena osoba izdiše. Kada nema bliskih kontakata, i kada se ne boravi u slabo ventiliranim zatvorenim prostorima, nema niti transmisije virusa. Kada nema transmisije virusa nema niti hospitalizacije. Kada nema hospitalizacije nema niti mrtvih. To je sva nauka epidemioloških mjera još od 1918.godine kada nas je pogodila španjolska gripa u tri vala.
Naučno je dokazano da oni koji na vrijeme pristupe restriktivnim mjerama socijalne distance imaju manji pad BDP i njihova ekonomija se brže oporavlja. Kada prvo branite zdravlje ljudi onda i bolnički sustav ima puno bolji učinak na oporavak ekonomije. Kada imate jako puno mrtvih i svatko nekog pozna onda se i oni ‘najluđi’, sami po sebi, naglo socijalno distanciraju, a ekonomija se samo vrti oko osnovnih životnih potrepština. Pad je strmoglav a oporavak mukotrpan zbog društvenih i ljudskih trauma.
Na primjeru Philadelphije i St.Louisa možemo vidjeti razliku u timingu mjera socijalnog distanciranja u prvom valu zaraze. Drugi val je bio daleko pogubniji jer je virus mutirao, a najveće žrtve su bili mladi ljudi. Prvi slučajevi zaraze u Philadelphiji otkriveni su 17. rujna, a prve mjere laganog socijalnog distanciranja krenule su tek 3.listopada. Nakon toga dolazi do eksplozije smrtnosti jer se virus toliko raširio da je morao odraditi svoje. Teško je ljudima naviklim na normalnu sezonsku gripu resetirati mozak i natjerati na drukčije socijalno ponašanje.
St. Louis je imao sreću da je zaraza kod njega počela nešto kasnije, 5. listopada, pa su mogli vidjeti što se događa u Bostonu, Philadelphiji i drugi gradovima na istočnoj obali koji su dobili prvi udarac. Već 7.listopada Dr.Max C.Starkloff, Health Commissioner i gradonačelnik Kiel objavili su prve mjere socijalnog distanciranje u St.Louisu. Ovaj izuzetno pametan doktor tokom rujna je pomno pratio što se dogada na istočnoj obali, a serijama objava u lokalnim novinama pripremio je stanovništvo za nadolazak pandemije. Kada govorimo o povijesti pandemije 1918.godine onda se St.Louis često spominje kao https://www.influenzaarchive.org/cities/city-stlouis.html”>model grad u ovakvim situacijama.
Traženje dlake u jajetu, zašto meki ili srednje tvrdi lockdown negdje ne funkcionira dovoljno brzo totalno je promašeno. Ako Janša ili Merkelica zatvore svoje zemlje u tvrdi lockdown, kao tijekom prošle zime, broj dnevnih zaraza će se relativno brzo smanjiti. Nema bliskih kontakata, nema transmisije, nema hospitalizacije, nema niti mrtvih.
Hoćemo li valove pandemije progurati s mekim ili srednje mekim mjerama ovisi prije svega o pravovremenom uveđenju mjera socijalnog distanciranja, a zatim o odgovornosti svih nas. Odgovornost kod neodgovornih se potiče jedino kaznama. Ako dopustite da vam se zaraza tiho proširi među stanovništvom do te mjera kada su obitelji, škole i radna mjesta vodeći prenosioci zaraze, onda je tvrdi lockdown jedino oružje koje nam je preostalo. Razumijem Vladu i Stožer koji su dodatno uveli mjere ograničenja međužupanijskog kretanja kako se zaraza uslijed blagdana ne bi ponovo razbuktala.
Prijašnje mjere su počele davati rezultate ali ne zaboravimo da se antigenski testovi ne pribrojavaju broju zaraženih. Ako u siječnju Vlada i Stožer uspiju broj zaraženim smanjiti ispod 50 na 100.000 stanovnika, a epidemiolozi budu u stanju ponovo pratiti kontakte zaraženih onda su veliki izgledi da ćemo preskočiti 3. val pandemije. Kontrolirano otvaranje onoga što je sada zatvoreno moglo bi vratiti nadu u ekonomski oporavak i osmijehe na lica onih koji su pogođeni zatvaranjem. Naravno, to ne isključuje da svi oni moraju osigurati da njihovi poslovni objekti ponovo ne postanu rasadnik zaraze dok se većina od nas ne cijepi. Vjerujem da ćemo se onda krajem 2021. godine vratiti u normalan život.
