Rijeka mašta o novim betonskim investicijama koje će dodatno smanjiti prostor ionako oskudnih zelenih površina. Zanimljivo je primijetiti da susjedni europski gradovi poput Trsta ili Ljubljane su krenuli u suprotnom smjeru.
Trst je četvrti grad u Italiji po količini javne zelene površine, petnaesti po urbanom ekosustavu, ali loš u prikupljanju otpada i prisutnosti fotonaponskih sustava u javnim zgradama. U posebnoj ljestvici lista Il Sole 24 Ore, objavljenoj na temelju dvadeset i devetog izvješća udruga Legambiente i Ambiente Italia, grad Trst donosi posebno značajan rezultat u upravljanju zelenim površinama, manje u domeni otpada. Unatoč negativnim podacima o obnovljivim izvorima energije (77. po prisutnosti solarnih panela), svi ostali pokazatelji koje je analizirao list Confindustria zabilježili su pozitivne brojke. Studija se fokusira na 105 glavnih gradova i uključuje 15 makro područja (od zraka do vode, od otpada do mobilnosti).
U domeni okoliša, što se tiče zastupljenosti drveća na površinama u javnom vlasništvu (na svakih 100 stanovnika), Trst je četvrti (gdje je Pordenone sedmi, Udine i Gorizia na osamnaestom i tridesetom mjestu), dok se po pješačkim površinama glavni grad regije nalazi na dvadeset i četvrtom mjestu. Kada gledamo solarnu energiju, odnosno instaliranoj snazi u kilovatima na javnim zgradama na tisuću stanovnika, Trst stoji loše sa 77. mjestu; bolji, na ovom polju je Pordenone koji je sedmi. Po učinkovitom korištenju zemljišta Trst je osmi (u tandemu s Trentom), dok je po urbanom zelenilu, odnosno četvornim metrima svakog stanovnika, na četrnaestom mjestu. Ovdje dobro prolaze Gorizia i Pordenone, sedmi i osmi. Međutim, ovi posljednji podaci odnose se na brojke Istat-a iz 2018. i 2020. godine.
Zelena Ljubljana “rastura” u odnosu na Rijeku
Što Ljubljanu čini jednom od najodrživijih destinacija za putovanja na svijetu? Kao prvo, grad je bez prometa od 2008. To je dosad najveća zona bez automobila u Europskoj uniji. Da biste uživali u svim ljepotama i čarolijama grada, jednostavno možete obići centar grada gradskim električnim turističkim vlakom.
Budući da su pristupačnost i lakoća doživljaja prioritet u svim segmentima, javne površine i usluge prijevoza u Ljubljani osmišljene su imajući na umu putnike ograničene pokretljivosti. Sve veći broj javnih površina, pa tako i gradskih autobusa, prilagođeni su osobama u invalidskim kolicima. Posjetitelji Ljubljane sa smanjenom pokretljivošću mogu koristiti mobilnu aplikaciju Ljubljana by Wheelchair.
I po zelenim politikama i po zelenim površinama, Ljubljana je doista najzeleniji grad na svijetu. Može se pohvaliti s nevjerojatnih 542 četvorna metra zelenih površina po stanovniku te nudi izravan pristup prirodi iz samog centra grada. Bogata pčelarska tradicija u gradu samo naglašava njegov skladan odnos s prirodom, s čak 4500 košnica u okolici. Kaže se da se ova tradicija nastavlja od prvih prapovijesnih naselja, a med koji se proizvodi na ovom području je vrlo visoke kvalitete. Grad Ljubljana također vodi brigu o pčelama sadnjom trajnica među kojima ima mnogo biljaka pogodnih za oprašivače.
