Europska unija ozbiljno razmatra da Srbiji zaustavi oko 1,5 milijardi eura iz Plana rasta, javlja N1. Razlog je sve veće nezadovoljstvo stanjem demokracije i činjenica da reforme stoje ili idu unatrag. Iz Bruxellesa poručuju da problem nije nov, nego da se obveze koje je Srbija sama prihvatila jednostavno ne provode. Kako se navodi, „Srbija ne ispunjava ono što je sama obećala u procesu približavanja EU“.
Sporni zakoni
Posebno su sporne promjene u pravosuđu koje su donesene unatoč upozorenjima iz EU. Kritičari tvrde da takvi potezi štite političare od odgovornosti i slabe institucije. Nakon pritiska izvana, vlast je naglo promijenila ton pa najavljuje hitne sjednice i usklađivanje zakona s europskim pravilima. Iz vlade sada poručuju da „zakoni moraju biti u skladu s pravilima Europske unije i dogovarani s Europskom komisijom“.
Sve manje transparentnosti i jača retorika
Istovremeno se sve više govori o tome da se zakoni donose bez stvarne javne rasprave i da građani nemaju uvid u važne odluke. Paralelno s tim, politička retorika prema EU postaje sve oštrija, što mnogi povezuju s mogućim izborima. Analitičari upozoravaju da „povjerenje između Bruxellesa i Beograda rapidno pada i da izjave vlasti više nemaju istu težinu kao prije“.
Glavni problemi i gubitak povjerenja
Najveći problemi ostaju isti već godinama: pravosuđe, sloboda medija, korupcija i izbori. Upravo su to stvari na kojima EU najviše inzistira, a gdje Srbija, prema ocjenama europskih institucija, stagnira ili nazaduje. Zbog toga se sve otvorenije govori o konkretnim posljedicama, pa i o uskraćivanju novca. Kako poručuju iz europskih krugova, „strpljenje je pri kraju i ubuduće će se gledati samo konkretni rezultati, ne obećanja“.
