Home Vijesti Gdje je kraj privatizacijama na hrvatski način?

Gdje je kraj privatizacijama na hrvatski način?

1022
0

Povodom gostovanja državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva Ruđera Friganovića 27.08. u Dnevniku 3 i izrečene konstatacije kako Vlada nema plan B za brodogradilišta, pristigla je reakcija potpisana od Zvonka Šegvića, predsjednika Nezavisnog sindikata Brodosplit, Željka Maričića, predsjednika Sindikata 3.MAJ, Nade Jelinić Starčević, predsjednice Radničkog vijeća 3.maja, Nikše Moretija, člana NO Brodograđevne industrije 3.MAJ d.d. i Rolanda Sušnja, člana NO 3.MAJ Brodogradilište d.d. kojeg prenosimo u cijelosti.

– Ponovno se pokazalo da je konstatacija, koju je izrekla i čelnica AZTN-a gospođa Olgica Spevec u travnju 2010., da su se Vlade RH neodgovorno ponašale prema brodogradilištima potpuno istinita. Najgore je od svega što se to neodgovorno ponašanje i dalje nastavlja, ne razmišljajući o posljedicama za građane RH i njezino gospodarstvo. Očigledan primjer neorganiziranosti i neprofesionalnog ponašanja u Ministarstvima i Vladi RH je i činjenica da je predsjednica Vlade RH gđa. Jadranka Kosor dana 20. svibnja 2010. izjavila :“Za tri brodogradilišta su napravljeni planovi B ili C, kako ih mi zovemo. Nadam se da ćemo moći reći nakon završetka ovog zadatka da je brodogradnja jedna od perjanica našeg gospodarstva“. Na isto pitanje o planu „B“ u Dnevniku 3 od 27. kolovoza 2010. državni tajnik g. Ruđer Friganović izjavljuje: „plana „B“ nema, jedini plan je privatizacija“. Nakon ovakvih kontradiktornih izjava postavlja se logičko pitanje laže li g. Friganović premijerku Kosor ili premijerka Kosor u vezi plana „B“ ne govori istinu. Državni tajnik ne govori istinu i kad kaže da na privatizaciji inzistira EU, jer EU samo traži da se naša brodogradilišta dovedu u stanje da mogu poslovati jednako uspješno i u istim uvjetima kao i njihova, misleći da naša brodogrdilišta dobivaju prevelike državne potpore i predstavljaju nekorektnu konkurenciju njihovima, jer se naši pregovarači nisu ni potrudili pojasniti da je radi neodgovornih i nesposobnih dužnosnika na vlasti u dosadašnjim promašenim sanacijskim pokušajima ogroman novac bačen u zrak, pa taj novac nije ni mogao utjecati na povećanje konkurentnosti naših brodogradilišta. Nisu problem samo laži, nego i neznanje i nesposobnost. Ministar gospodarstva, na primjer, kojemu ni na pamet ne pada da angažira domaće brodograđevne stručnjake, očigledno očekuje da će investitori, koji nikad do sada nisu ni primirisali brodogradnju, srediti brodogradilišta, i da država s brodogradnjom više neće imati glavobolja. Na temelju naših dosadašnjih iskustava s ljudima koji već 12 godina promašuju u rješavanju pitanja brodogradnje, odavno smo procijenili da nikakvo njihovo rješenje, uključujući i njihov model privatizacije, ne može uspjeti, i da nemaju nikakav Plan „B“, pa smo mi brodograitelji pripremili naš Plan „B“. Ali oni taj prijedlog ignoriraju. Za njih ni taj Plan „B“ ne postoji. Valjda misle da mi, koji znamo organizirati izgradnju najboljih brodova na Svijetu, ne bismo znali organizirati uspješno upravljanje našim brodogradilištima. Na visokim pozicijama gdje se odlučuje imamo previše galebova koji dolete, zamahnu krilima i podignu prašinu, pa odlete, a mi se ostajemo gušiti u prašini.


Gdje je kraj privatizacijama na hrvatski način?

Gubici u brodogradilištima nisu slika nesposobnosti u brodogradilištima, već slika nesposobnosti cijelog sustava, uključujući i državu kao vlasnika brodogradilišta. S druge strane zemlja bez strateške industrije postaje talac tuđih interesa i lobija. Jedina preostala prava strateška industrija u Hrvatskoj je brodogradnja. Sa razvojem brodogradnje kao industrije i njenim definiranjem kao ključnog segmenta razvoja gospodarstva, što nikada do sada nije učinjeno, otvara se novi prostor za poticanje investiranja u domaću proizvodnju, otvaranje novih radnih mjesta i razvoj malog i srednjeg gospodarstva, tehnologije, znanosti i školstva. Njemačka se sada najbrže izvlači iz krize, jer je, svjesna grešaka učinjenih radi profita nezasitnih bogataša (preseljenje proizvodnje na Daleki Istok), poklonila pažnju proizvodnji i industriji.

Svaka nacija koja je u stanju izraditi brod kao visokosofisticirani proizvod u stanju je organizirati i svaku drugu industrijsku proizvodnju. Nemojmo zaboraviti da se cijela industrija Japana izdigla na brodogradnji, a Južna Koreja je sve to samo kopirala. Svi znamo što danas u svijetu industrije znače pojmovi Samsung, Deawoo i Hyundai. Sada sve to kopira i Kina, pa i drugi, a mi, od kojih su Koreja i Kina učili, brodogradnju imamo, ali je odbacujemo. Brodogradilišta ne treba prodavati ili likvidirati, već sačuvati, ne radi čuvanja radnih mjesta ili zato što je likvidacija skuplja od sanacije, nego zato jer je potrebna naciji.
Zato treba:
– izvršiti brzu i efikasnu snanaciju i restrukturiranje u brodogradilištima pod vodstvom struke,
– izvršiti „sanaciju i restrukturiranje“ u glavama državnih i drugih dužnosnika koji „brinu“ o brodogradnji kako bi se prihvatili posla i kako bi prestali nečinjenjem ili lošim činjenjem generirati ogromne nepotrebne gubitke, kako bi izbacili politikantstvo i stranačke interese iz brodogradilišta, te kako bi prestali blatiti brodogradnju u medijima, jer time obeshrabruju domaće poduzetnike koji su već odavno mogli bitno povećati domaću komponentu, i slabe pregovaračku poziciju direktorima brodogradilišta koji u okolnostima stalnog zatvaranja brodogradilišta, likvidacije i prodaje tko zna kome, ne mogu postići bolje cijene za brodove.

Iako su bila predlagana bolja rješenja od strane struke, iako je g. Swoboda, povjerenik EU za praćenje pristupnih pregovora RH, izjavio „Trebamo dati vremena Hrvatskoj da nađe takvo rješenje za brodogradnju, jer nema nikakve koristi od toga da Europska unija i hrvatsko članstvo u Uniji budu povezani samo s teškoćama, sa žrtvovanjima i socijalnim nemirima”, MINGORP-a je uporan u provođenju privatizacije brodogradnje pod svaku cijenu. MINGORP –a je u više navrata upozoravan da privatizacija brodogradilišta neće donijeti ništa dobroga. Velika većina brodogradilišta koja grade velike trgovačke brodove je u vlasništvu države, ili pod kontrolom države, radi interesa države.

Takva brodogradilišta ne posluju s profitom kojeg očekuju privatni vlasnici, jer tako diktira tržište brodova. Države spremno pokrivaju gubitke, naravno ako su u razumnim granicama. Zašto? Radi svih onih koji posluju s brodogradilištima (potpuno drugačije tržište usluga u kojem se zarađuje, ili propada), i koji dobro zarađuju i plaćaju poreze koji su mnogo veći od potpora koje države daju brodogradilištima, pa zarađuju i države. Zašto bi netko kupio brodogradilište koje ostvaruje gubitke? Zato da preuzme posao onima koji posluju s brodogradilištem, pa da tu zarađuje, a od države će tražiti da i dalje anulira gubitke potporama. Radi toga će i dio brodogradilišta pretvoriti u firme koje posluju s brodogradilištem. Ali to može biti zanimljivo samo kad je dobro tržište brodova. Sada je jako loše. Ako sada netko kupi brodogradilište,eventualno će se godinu dvije ”truditi” da sklopi nove ugovore ali neće uspjeti ”jer je kriza na tržištu”, u međuvremenu će mu otići svi stručnjaci, a onda će reći kako mora zatvoriti, pa slijedi izgradnja marine, hotela, kockarnica i slično. Neće biti novih ugovora, pa neće biti ni posla ni plaća. Najbolji ljudi će otići, a s odlaskom ljudi nestaje brodogradilište. Nestanak brodogradilišta znači nestanak tržišta za stotine domaćih firmi, a time i nestanak većine od tih firmi.

Krah brodogradnje znači i kompletni gospodarstveni krah Hrvatske kao države, budući da je brodogradnja najveći izvoznik koji sa oko 15% učestvuje u ukupnom izvozu Hrvatske. Nijedna zemlja u svijetu ne može opstati bez proizvodnje, a brod je jedini hrvatski strateški proizvod na koji je direktno ili indirektno vezano oko 40.000 do 50.000 radnih mjesta, pa sami procijenite što bi se dogodilo kada bi nestalo brodogradnje, a po svemu sudeći oni koji odlučuju o našoj sudbini i budućnosti naše djece koja odrastaju sa i od brodogradnje već su odavno odlučili uništiti najveću hrvatsku izvoznu industriju, brodogradnju, zaključuju potpisnici reagiranja.

Previous article(FOTO) Nakon tradicionalnog logorovanja izviđači “Primorja” vrše upise novih članova
Next articleOtkazana utakmica protiv Chieva

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here