Ministri financija eurozone u ponedjeljak su se sastali u Bruxellesu gdje bi trebali odobriti financijski pomoć Grčkoj od 130 milijardi eura. Ulagači na globalnim burzama u očekivanju sastanka, koji je bio zakazan kasno popodne i čiji ishod nije bio poznat do zaključenja teksta, pokazali su što misle. Naime, dionice na europskim burzama porasle su najviše u sedam mjeseci, što zbog nade u spas Grčke što zbog labavljenja monetarne politike u Kini.
Kako pišu strani mediji, svi elementi privatnog sektora vjerovnika i javnog sektora, država i središnjih banaka napokon su se posložili pa su ulagači vjerovali da će Grčkoj biti odobrena pomoć, čime bi ta članica eurozone izbjegla nekontrolirani bankrot i eventualni izlazak iz eurozone. Međutim, ta je zemlja još daleko od oporavka tako da se može zaključiti da je spašena – zasad.
Naime, Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu smatra da je upumpavanje 130 milijardi eura u Grčku kratkotrajna mjera koja neće spriječiti neizbježni bankrot.
Kotarski je uvjeren kako najveći grčki vjerovnici, francuske i njemačke banke, priželjkuju kontrolirani bankrot po svojoj mjeri u kojem bi naplatili potraživanja dok bi visjeti ostali grčki porezni obveznici.
“Novi paket spasa neće napraviti znatniju promjenu jer je čak 81 posto novca iz prvog paketa pomoći otišlo na račune vjerovnika, a u Grčkoj je ostalo samo 19 posto tog novca”, izjavio je Kotarski.
Isto tako, smatra da se putem medija stvara rasistički diskurs jer su grčku potrošnju uglavnom financirali njemački i francuski bankari koji su proteklih godina namjerno držali glavu u pijesku.
Zbog toga tu zemlju, prema njegovim riječima, mogu spasiti samo poticajna fiskalna i monetarna politika, uz primjenu Marshallova plana za Grčku.
Slično mišljenje dijeli glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić: “Sudeći po kretanjima na financijskim tržištima, poput primjerice nastavka pada prinosa na dugoročne državne obveznice Italije i Španjolske, vidljiv je optimizam glede postizanja dogovora financijske pomoći Grčkoj. Međutim, potrebno je naglasiti da je za kratkoročno smanjenje rizika nekontroliranog bankrota Grčke potrebno još finalizirati dogovor s privatnim investitorima koji bi trebali zabilježiti gubitka više od 70 posto na ulaganja u državne obveznice, kao i mnogo tehničkih detalja.”
“Razlog optimizma tržišta vjerojatno leži i u činjenici da bi nekontrolirani bankrot Grčke značio širenje zaraze i na druge periferne članice eurozone, što bi vjerojatno uzrokovalo potrebu angažiranja većih sredstava za pomoć. Važno je naglasiti da problem Grčke ostaje i dalje snažan pad gospodarske aktivnosti, ali i manjak konkurentnosti”, zaključio je Šantić.
Za razliku od prethodnih paketa spasa, isplata odobrene pomoći bit će podvrgnuta strogom, dosad nezabilježenom nadzoru.
Grčka će također pokrenuti operaciju zamjene obveznica koje posjeduju privatni vjerovnici i koji će se odreći polovine svojih potraživanja. Banke i privatni investicijski fondovi, čija potraživanja prema Grčkoj iznose 200 milijardi eura, dobit će u zamjenu za obveznice koje posjeduju nove obveznice s upola manjom nominalnom vrijednošću.
Zamjena obveznica trebala bi se provesti 8. ožujka i dovršiti u roku od tri dana, čime će se reprogramirati 14,5 milijuna eura duga, koji dospijeva već u trećem mjesecu.
Nekoliko tisuća Grka prosvjedovalo je u nedjelju protiv mjera štednje, iako ih je na ulice izašao znatno manji broj nego u prijašnjim demonstracijama.
Europska komisija će u četvrtak objaviti privremene ekonomske prognoze za svih 27 članica. Obično se privremena izvješća objavljuju za sedam najvećih gospodarstava u EU, ali ovaj je put Komisija odlučila pokriti svih 27 članica zbog gospodarske situacije koja se vrlo brzo mijenja. (business.hr)
