Home Najnovije Ines Strenja-Linić, nositeljica liste Mosta u VIII. izbornoj jedinici: Zaštita nacionalnih interesa...

Ines Strenja-Linić, nositeljica liste Mosta u VIII. izbornoj jedinici: Zaštita nacionalnih interesa iznad osobnih interesa

1355
0

14315916_10210499059662992_1856729678_oInes Strenja-Linić, doktorica medicinskih znanosti i neurolog koja već 20 godina radi u Kliničkom bolničkom centru nije nepoznata javnosti. Cijeli niz godina aktivna na lokalnoj razini poznata po svojim vrlo jasnim i britkim političkim istupima. Na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima osvojila je prvi saborski mandat te izabrana za predsjednicu Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku. Stoga smo je upitali zašto bi glasači dali svoj glas kandidatima MOST-a?

Hrvatska je zaslužila političku opciju kojoj je zaštita nacionalnih interesa iznad osobnih interesa. Most nikada svoje političke pozicije i fotelje neće pretpostaviti nacionalnim interesima. Stvoren je namjerni pritisak da se ništa nije napravilo i da je za sve to kriv Most, a oni koji u javnost plasiraju takve neistine SDP i HDZ dvadeset su godina eksperimentirali nad svima nama, učinivši sebe nedodirljivim političkim elitama koje žive na naš račun. I onda odjednom po prvi put u državnu politiku probila se jedna mala skupina u politički život, brojčano mala ali vrlo značajna skupina političkih pobunjenika. I započne nametati neke nove političke standarde. Dvanaest nepokolebljivih zastupnika i nekoliko nezavisnih ministara postali su nepremostiva zapreka okoštalim političkim strukturama. I nisu htjleli izdati nacionalne interese. I odrekli su se svojih saborskih fotelja. I krenuli ponovno pred građane zatražiti njihove glasove kako bi zbilja mogli mijenjati ovu zemlju nabolje. Most – ili još bolje i jasnije – 300 000 glasova razdrmalo je nedodirljive političke strukture, koje se sada boje da ih se ne biste usudili i potpuno maknuti sa scene. Oni sada u očaju žele nametnuti laž da je sustav ugrožen, ali ugroženi su samo njihovi privatni interesi i manipulacije državnim sustavom. Oni svoju ugroženost žele prikazati kao opću. Jer znaju da bi u slučaju većinskog glasovanja za Most oni nestali sa scene. Štoviše, oni su kočnica kvalitetnog upravljanja državom. Oni su sve što ovoj državi upravo ne treba i čega se ova država treba osloboditi. MOST nije imao većinu u Saboru i za svaku promjenu smo morali prolaziti „muke“. Mi svejedno ne odustajemo i koliko je god loše za Hrvatsku da se određene stvari nisu pokrenule u ovih 6 mjeseci, toliko je upravo tih 6 mjeseci pokazalo građanima što znači pokušati surađivati s jednima ili drugima. Samo – otpor. Most želi unijeti nužne, makar za početak i male promjene u hrvatsku političku praksu. Bolju Hrvatsku ne možemo postići nastavkom dosadašnjeg načina razmišljanja i ponašanja. Trebaju nam reforme koje su suštinske, koje će dugoročno stabilizirati gospodarstvo, porezni sustav, mirovinski sustav, uravnotežiti proračun, stabilizirati zdravstvo, unaprijediti obrazovni sustav, uvažavati socijalne razlike, koje će omogućiti da mladi vide i ostvare budućnost i život u Hrvatskoj.

U više navrata istaknuli ste odnos prema ženama na kandidacijskim listama i nepridržavanje zakonskih odredbi? Što mislite o kvotama?

Ustavni sud Republike Hrvatske je ukinuo sankciju nepravovaljanosti za kandidacijske liste koje ne poštuju spolnu kvotu od 40%, ali je istovremeno nedvojbeno potvrdio da su predlagatelji lista dužni poštivati pozitivnu mjeru odnosno zakonsku odredbu Zakona o izboru zastupnika Hrvatskog sabora, koja zahtjeva najmanje 40% osoba oba spola na kandidacijskim listama te da se u svrhu sankcije za nepoštivanje te odredbe ima primjenjivati novčana kazna. Bitno je sankcioniranje, ali i jasno prozivanje o neprihvatljivosti takvog odnosa prema ženama. Međutim, očekujem da napokon nakon ovih izvanrednih parlamentarnih izbora kaznu od 300 000 SDP i 450 000 HDZ zbog nepridržavanja istog uplate u Fond za stipendiranje siromašnih studenata kad već neće u državni proračun. I da ih na to prisile njihove stranačke kolegice, kad ih već nisu stavili na listu. MOST je da se ne zaboravi i ovaj put u potpunosti na svim listama zadovoljio potrebnu kvotu, štoviše s visokim postotkom žena na ulaznim mjestima dok ni SDP ni HDZ to ni u ovim parlemantarnim izbroima kao niti u jednim od sada nisu ispoštovali, hdz čak na niti jednoj listi.

Žene su i dalje podzastupljeni spol u sferi politike bilo da se radi o uključivanju na kandidacijske liste, javnom predstavljanju stranačkih programa ili konačnim izbornim rezultatima. Vidljivo je to iz svih dosadašnjih izbora, u svakom mandatu sve je manje žena u Hrvatskom Saboru. Često sam govorila da žene nisu kvote i da sam u biti protiv kvota jer zastupljenost na izbornim listama nije nikakva garancija ravnopravne participacije žena kako u politici tako i u procesu predizborne kampanje koja pruža osnovni temelj za izbor kanditata/kinja u mandate.
Na listama Mosta nezavisnih lista nalaze se mnoge uspješne žene. Krajem kolovoza u Rijeci je Most predstavio ključne dijelove svog programa. No ovaj put su to učinile žene, više njih koje su program predstavile kao područje vlastitog djelovanja. Pa ste tako mogle vidjeti ministricu Uprave dr.sc. Dubravku Alibegović-Jurlina, mladu vrlo uspješnu poduzetnicu iz Splita Ivanu Ninčević, a isto tako i doc.dr.sc. Teu Golja ekonomisticu iz Pule koja je dijelom sudjelovala u izradi ekonomskog programa. Petra Mandić, pravnica iz Rijeke, predstavila program vezan uz radno zakonodavstv u čijoj izradi je sudjelovala. Zamjenicu ministra regionalnog razvoja i EU fondova Sonja Bošnjak iz Osijeka, koja je dosad i sama sudjelovala u brojnim projektima i povlačenju sredstava iz predpristupnih i sturktualnih fondova, prezentirala je trenutačnu situaciju u svom resoru i ja sam predstavila program MOST-a za promjene u zdravstvu i socijali. Dokaz je to da navedene žene nisu tu da popune kvote nego zbog toga što su kriterijem izvrsnosti zaslužile mjesto kandidatkinja na listama za zastupnice u Hrvatskom saboru.

Za što ćete se zalagati kada je riječ o 8. izbornoj jedinici ako dobijete povjerenje građana?

Dakle, s mojeg stajališta apsolutni prioritet ima dalji nastavak gradnje Županijske bolnice u Puli, izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Rijeka odnosno buduće Sveučilišne bolnice s naglaskom na važnost Sveučilišta u Rijeci kao generatora društva znanja i napretka.
Dovršenje Sveučilišnog Kampusa u Rijeci, no istovremeno i izgradnja studenstkog doma u Puli bez kojeg nema daljeg jačanja pulskog Sveučilišta, za što je objektivno moguće naći sredstva iz EU fondova. Vraćanje Općinskog suda u Pazin, zahtjev je sve većeg broja stanovnika Istre. Gospodarski gledajući plutajući LNG terminal važna je stavka, garancija daljeg razvoja Grada Rijeke i sjevernojadranske regije od kuda može početi i gospodarski oporavak Hrvatske.
Rijeka kao važno prometno čvorište ima mogućnosti biti generator gospodarskog razvitka Republike Hrvatske, pa su s time povezani projekti LNG terminala i Luke Rijeka. A to znači razvoj riječkog prometnog pravca s objedinjavanjem svih djelatnosti – od Luke Rijeka do nizinske željeznice što su projekti od nacionalnog interesa. I oko toga mora biti konsensus. Ja često koristim riječ konsensus, jer mislim da je u tome bit. I inače mislim odmah po konstituiranju Sabora, ako osvojim mandat, potaknuti riječku grupaciju zastupnika koji bi se sastajali na nekoj redovnoj bazi neovisno o stranačkoj pripadnosti, kako bismo se dogovarili što su zajednički ciljevi bitni za ovaj kraj.

U fokusu vašeg zalaganja uvijek je i izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra na Sušaku. Što treba napraviti kako bi zdravstveni sustav što kvalitetnije funkcionirao?

Prvenstveno je trebalo detektirati koji su ključni problemi u hrvatskom zdravstvu. MOST je to i učinio u svom programu kao što smo ujedno predložili i mjere za svaki od tih problema. Od financijske konsolidacije, preko nastavka reforme hitne pomoći, bolničkog sustava kao najvećeg potrošaća, primarne zdravstvene zaštite koja grca u administraciji i opravdano se žale na ogroman broj pacijenata te potrebu rješavanja pitanja koncesija, ali i uvođenja grupnih praksi. Poseban, možda i najveći problem, alarmatan je egzodus zdravstvenih radnika prema kojima i dalje idemo prvenstveno penalizacijom umjesto pronalaženja mjera za njihov ostanak. Trenutno nam nedostaje 2500 liječnika i više od 13000 sestara. No premalo je prostora, a previše pitanja koja se otvaraju.

Želim posebno naglasiti povijesni početak gradnje Riječke nove bolnice na Sušaku gdje iskopi počinju za nekoliko dana i na što sam osobito ponosna, jer sam osobno na tome bila angažirana posljednjih mjeseci. Nedostajali su ključni dokumenti zbog kojih nisu mogli krenuti radovi. Ravnatelj je ukazao na problem i nakon toga sam sve učinila kako bi se i to napokon razriješilo, koliko je moguće obzirom na tehničku Vladu. Dovršetak 1. faze Bolnice za ženu i dijete u predstojećem mandatu mora biti prioritet. I oko toga također treba postojati konsensus. Radi se o ključnom zdravstvenom centru i budućoj Sveučiličnoj bolnici. Naš prijedlog je kao što znate išao protiv onog ministra Nakića o jednoj bolnici nulte kategorije, što je neprihvatljivo. U Hrvatskoj treba razvijati četiri Sveučilišne bolnice integrirane s naša četiri Medicinska fakulteta, a Pula treba biti i dalje Županijska bolnica. Samo na taj način moći ćemo svim građanima pružiti jednako dostupnu, kvalitetnu zdravstvenu skrb najviše razine.(PROMO ČLANAK)