U najnovijem nastavku naše rubrike 5 pitanja razgovarali smo s pročelnicom Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade PGŽ Dragicom Marač. Tema je uvijek aktualna – sustav socijalne skrbi u PGŽ.
Razgovarala: Marija A. ŠTRAJH (fb, linkedin, Twitter, yt, tiktok, ig)
1. U planu su mnogi projekti vezani za socijalnu skrb. Možete pobliže objasniti ideju vezanu za jačanje mentalnog zdravlja djelatnika socijalne skrbi?
Djelatnici u području socijalne skrbi svakodnevno se susreću s raznim stresorima koji mogu imati negativan utjecaj na njihovo mentalno zdravlje. Pomagačka zanimanja povezana su s visokom razinom radnog ili profesionalnog stresa jer djelatnici svakodnevno moraju rješavati izazovne situacije u svojem okruženju. Potrebno je spomenuti i značajan utjecaj epidemiološke situacije vezana za Corona virus na mentalno zdravlje djelatnika u području socijalne skrbi. Uzimajući o obzir navedeno Upravni odjel za socijalnu politiku i mlade Primorsko-goranske županije odlučio je posebnu pažnju posvetiti jačanju mentanog zdravlja djelatnika u području socijalne skrbi kako bi se prevenirao sindrom izgaranja koji predstavlja stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovane dugotrajnim izlaganjem stresu. Kako bi se umanjile štetne posljedice radnog ili profesionalnog stresa dogovoren je ciklus edukacija za djelatnike ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Županija (edukacije usmjerene na tehnike suočavanja sa stresom, komukacijske vještine i Neurolingvističko programiranje). Osim navedenog, predložena je izmjena sistematizacije radnih mjesta u županijskim ustanovama socijalne skrbi kako bi se u svakoj ustanovi sistematiziralo radno mjesto psihologa. Takav nadstandard ne postoji niti u jednoj županiji na području RH. Bitno je istaknuti i da je dogovorena suradnja sa Nastavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ kako bi se osigurala besplatna psihološka pomoć za djelatnike u županijskim ustanovama socijalne skrbi.
2. Kako se nosite s inflacijom te minusima u centrima socijalne skrbi?
Centri za socijalnu skrb nisu ustanove u vlasništvu Županije već njima upravlja Republika Hrvatska.
Primorsko-goranska županija osnivač je 4 doma za starije osobe (Dom za starije osobe „Kantrida“ Rijeka, Dom za starije osobe „Volosko“ Opatija, Dom za starije osobe „Mali Kartec“ Krk i Dom za starije osobe „Marko A. Stuparić“ Veli Lošinj) te Centra za rehabilitaciju „Fortica“ Kraljevica. U listopadu 2022. godine evidentirana je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku vodi te podatke. Ustanove socijalne skrbi imaju veliku osjetljivost na inflaciju jer u ukupnoj strukturi troškova, oni troškovi koji se odnose na energente i namirnice predstavljaju značajnu kategoriju. Županija kontinuirano prati ključne pokazatelje uspješnosti ustanova socijalne skrbi kako bi mogla pravovremeno reagirati na ekonomske poremećaje. Kako bi se ublažio inflatorni učinak na poslovanje ustanova socijalne skrbi, Županija je osigurala sredstva za sufinanciranje poslovanja ustanova te je došlo do manje korekcije cijena pružanja institucijskih i izvaninstitucijskih socijalnih usluga. Analizirajući financijsko poslovanje decentraliziranih ustanova socijalne skrbi na području RH može se zaključiti da su ustanove čiji je osnivač PGŽ ostvarile dobre rezultate što je rezultat pravovremenih antiinflatornih mjera.
3. Najavili ste izvaninstitucijske oblike skrbi. O čemu se radi te tko će imati na to pravo i kada će se krenuti s tim?
Primorsko-goranska županija već niz godina provodi program izvaninstitucijske skrbi (pomoć u kući i dostava obroka). Program provode domovi za starije osobe čij je osnivač Županija i u partnerstvu s gradovima i općinama s područja Gorskog kotara i otoka (sufinanciranje rada gerontodomaćica). Programom je obuhvaćen veliki broj starijih osoba koje žive u samačkim domaćinstvima. Uskoro se planira realizirati projekt pokretanja dnevnih boravaka koji će predstavljati prepoznatljiva mjesta druženja starijih i mlađih generacija odnosno temeljiti će se na konceptu međugeneracijske suradnje. Na jesen se planira prijaviti projekt na program prekogranične suradnje Interreg Slovenija-Hrvatska kako bi se pokrenuo prvi dnveni boravak u prostoru Doma za starije osobe „Volosko“ Opatija.
4. Što je projekt socijalnih inovacija?
Socijalne inovacije definiraju se kao nove ideje (proizvodi, usluge i modeli) koji istodobno rješavaju društvene izazove, zadovoljavaju socijalne potrebe i stvaraju nove socijalne odnose među skupinama društva. Primorsko-goranska županija već niz godina potiče razvoj socijalnih inovacija kroz partnerstvo sa akademskom zajednicom. U suradnji sa Centrom za biomodeliranje i inovacije u medicini koji djeluje pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci razvijen je prototip inovativnog didaktičkog pomagala za starije osobe te idejno rješenje mobilnog laboratorija za socijalne inovacije. Osim navedenog, Županija je u partnerstvu sa Veleučilištem u Rijeci pokrenula projekt „Veleri Imapct Lab“ koji je usmjeren na društveno korisno učenje. Studenti Veleučilišta putem dizajnerskog promišljanja rješavaju izazove postavljene od udruga i ustanova u području socijalne skrbi. Cilj projekta je osmisliti, testirati i implementirati održive socijalne inovacije.
Županija je prepoznala važnost stvaranja efikasnog sustava za razvoj socijalnih inovacija koji će se temeljiti na modelu četverostruke spirale (Quadruple Helix) odnosno na strateškom partnerstvu između javnog sektora, akademske zajednice, organizacija civilnog društva i privatnog sektora. Kako bi se realizirao navedeni cilj Županija je prijavila EU projekt pod nazivom „CENTar za INOvacije u Socijalnoj Skrbi – CENTINOSS“ na natječaj koji je objavljen unutar programa prekogranične suradnje Interreg Slovenija- Hrvatska.
5. Na koji su način EU fondovi uključeni u sve te o kojim se iznosima radi?
Županija je na program prekogranične suradnje Interreg Slovenija-Hrvatska prijavila projekt pod nazivom „CENTar za INOvacije u Socijalnoj Skrbi – CENTINOSS“ putem kojeg želi stvoriti dugoročno održivi sustava za razvoj socijalnih inovacija. Ukupna vrijednost projekta iznosi 952.988,89 eura, a na Primorsko-goransku županiju, kao vodećeg partnera, otpada dio u iznosu od 341.794,40 eura Kroz navedeni projekt urediti će se i opremiti prostori za osmišljavanje i testiranje socijanih inovacija na području RH i Slovenije te će se educirati interdisciplinarni tim stručnjaka koji će svojim radom kontinuirano unaprjeđivati postojeći sustav.
Kroz projekt se planira pokrenuti nekoliko zanimljivih socijalnih inovacija poput biblioterapije i muzikoterapije za dementne osobe, terapije sa kućnim ljubimcima, programa usmjerenih na terapiju pokretom te onih koji se temelje na suvremenim tehnološkim konceptima (proširena i virtualna stvarnost, robotika, umjetna inteligencija). Bitno je istaknuti da je Županija prijavila i projekte koji su usmjereni na energetsku učinkovitost domova za starije osobe „Kantrida“ i „Mali Kartec“ čime će se dodatno racionalizirati poslovanje te osigurati dugoročna financijska održivost navedenih ustanova. Ukupna vrijednost projekata energetske učinkovitosti iznosi 6.455.278,01 eura.
