U najnovijem nastavku naše rubriku ‘Intervju 5 pitanja’ razgovaramo s predsjednikom županijske skupštine Primorsko-goranske županije, Markom Borasom Mandićem. Razgovarali smo o suradnji PGŽ sa Gradom Rijekom te planovima za budući razvoj, uključujući modernizaciju Aerodroma Rijeka i unapređenje rekreacijskog centra Platak. Osvrnuo se i na jačanje demokratičnosti i transparentnosti rada županijske skupštine.
Kako ocjenjujete rad Županijske skupštine u proteklih godinu dana i koje su najvažnije odluke koje su donesene?
Mislim da smo pokazali zavidnu razinu demokratičnosti I korektnosti kako u komunikaciji tako i u donošenju odluka. Ako znamo da se Skupština sastoji od više političkih opcija s manjim ili većim brojem članova, a da nitko nema većinu, smatram da smo dobro radili, nadam se da će tako biti I do kraja mandata. Važnim smatram podršku strateškim projektima kao što su Zdravstveni centar Rujevica, Dom zdravlja Opatija, nove škole u Kastvu i Viškovu… Posebno značajnim ocjenjujem dvije tematske sjednice koje sam osobno inicirao, prva posvećena probleamtici Gortskog kotare i održana je u Ravnoj Gori, a druga na kojoj smo usvojili plan razvoja turizma a održana je na Krku. Predlagao sam i zajedničku sjednicu s Gradskim vijećem Grada Rijeke, no ta inicijativa nije naišla na podršku i žao mi je zbog toga jer smatram da ima puno tema koje su zajedničke jednom i drugom predstavničkom tijelu.
Drago mi je I što ćemo u ovom mandate uvesti sustav e glasanja, kreće u testnu fazu već na sjednici u rujnu I operativno to smatram značajnim iskorakom.
Sjednice županijske skupštine se ne održavaju na jednoj lokaciji. Zašto je to tako i na kojim mjestima možemo očekivati zasjedanja u narednom razdoblju?
Od veljače ove godine sjednice se održavaju u dvorani Rektorata, zgradi koja je inače u vlasništvu PGŽ I tako će ostati do kraja ovog mandata. Na moju inicijativu “vratili” smo Županijsku skupštinu u Rijeku gdje smo razmatrali više lokacija I u konačnici odlučili da to bude Rektorat.Time smo značajno smanjili troškove što je I bila intencija. Hoće li tako I ostati odlučit će Skupština u novom sazivu.
Kako ocjenjujete trenutnu suradnju između Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije te na kojim projektima se zajedno radit? Postoji li suradnja županijske skupštine I riječkog Gradskog vijeća?
Za suradnju je uvijek potrebno dvoje, osobno mislim da bi mogla bit na većoj razini, no to su odluke i nadležnosti izvršnih vlasti. Koliko znam Županija je pomogla u uređenju nogometnih terena u Rijeci, najavili su spremnost pomoći i kod eventualnog otkupa zgrade Teatra Fenice, u uređenju prometnice do Preluka. Upravo zato što smatram da bi s najvećim gradom u PGŽ u kojem je i sjedište regionalne samouprave mogli ostvarit čvršću suradnju, predlagao sam zajedničke sjednice predstavničkih tijela a kao što sam već rekao, za to niti jedna strana nije pokazala interes. Možda se u slijedećem mandate nakon lokalnih izbora situacija promjeni.
Aerodrom Rijeka ima veliki potencijal za razvoj turizma i gospodarstva u regiji. Postoje li inicijativa ili planovi u Skupštini PGŽ kojim bi se povećala njegova konkurentnost?
Da u pravu ste, Zračna luka Rijeka je velik potencijal, ali nažalost slabo iskorišten što potvđuju I zadnji podaci o značajnom padu prometa. U vrijeme kada sam bio u izvršnoj vlasti PGŽ kao zamjenik župana jako sam se zalagao da se ulaže u obnovu aerodromske zgrade I opreme, što su bila praktički prva značajnija ulaganja od izgradnje tog aerodroma. Privuklo se I avio kompanije kroz udruženo oglašavanje , i došlo je do značajnog rasta prometa, da bi zadnjih godina , od vremena korone promet bio u u konstantnom padu. Županija kroz Turističku zajednicu Kvarner može i mora više napraviti koristeći udruženo oglašavanje. Tu je Županija zakazala. Naravno potreban je i dodatni napor da se zajedno s državom uredi infrastrukura aerodroma. Riječki aerodrom može i mora postati ključan objekt infrastrukture na Kvarneru u funkciji građanima, gospodarstvu i turistima. Sramota je da regije s manje stanovnika, skromnijim gospodarstvom i manjim turističkim prometom imaju bolje, modernije i prometno uspješnije aerodrome. To treba promijeniti.
Platak je jedno od najvažnijih rekreacijskih područja u našoj županiji. Koji su dalji planovi za njegovu daljnju promociju, planiraju li se aktivnosti na tu temu I u županijskoj skupštini?
Platak je najveći investicijski projekt u sportsko-rekreacijsku infrastrukturu u cijelosti isfinanciran od strane PGŽ. I mislim da je sve što je uloženo, od prometnice, parkirališta, sportskih sadržaja, zabavnih sadržaja za djecu, sustava zasnježenja, nove žičare, opravdano I da smo građaniam ove regije I za buduće naraštaje osigurali kvalitetnu cjelogodišnju rekreacijsku zonu. Sada bi trebalo animirat investitore koji bi uložili u smještajne kapacitete I mislim da će takvih interesa biti kada se izgradi vodovodna mreža.
