Ribari tvrde kako škampa više nema. Ulovi danas nisu ni 10 posto ulova koji su bili prisutni prije 20 godina. Unatoč tome, u najškamparskijem mjestu na Kvarneru u Mošćeničkoj Dragi, skupina entuzijasta je ove godine organizirala prve Dane kvarnerskih škampa. Izgleda da se ne možemo odmaknuti od sudbine da shvatimo koliko vrijedi ono što imamo tek kad to izgubimo…
Stanovnici Kvarnera ne pamte po dobru talijanskoga pjesnika Gabriellea D’Annunzzia, koji je sa svojim crnokošuljašima okupirao Rijeku od 1919. do kraja 1920. Ipak, svi se slažu s njegovom tvrdnjom da je najukusniji škamp na svijetu onaj iz plavoga mulja Kvarnerskog zaljeva.
Kvarnerski škamp je među gastronomima izuzetno cijenjen. Istog izgleda kao norveški, no kako obitava u toplijem moru i vadi se iz mulja s manjih dubina im tanji oklop i ukusnije meso. Zbog svoje čvrste strukture tkiva iz repa i slatkasto-slanog okusa često je uvrštavan na gastronomske liste najboljih na svijetu.
O podrijetlu kvarnerskoga škampa najčešće se može čuti priča po kojoj je on nastao slučajnim križanjem domaćega škampa sa škampima pristiglim u riječku luku iz južnokineskog mora na oplatama britanskih ratnih brodova. Tu egzotičnu priču često pričaju kvarnerski ugostitelji ali ta priča ne prolazi kod znanstvenika…
Odgovore na pitanje što se događa s kvarnerskim škampom, novinari Jutarnjeg lista potražili su kod ekologa Arona Smešnog koji je prije desetak godina magistrirao na škampima na tršćanskom PMF-u.
Smešny prvo pokazuje dijagram čija se skala opasno naginje prema donjem rubu tvrdih korica.
– Evo, pogledajte ovaj konstantni pad u populaciji škampa u posljednjih deste godna i utjecaje. Imate polje na kojem nitko ništa ne sije i na tom polju je kolona kombajna. Neki će nešto ovršiti, oni koji idu jedan iza drugog neće ništa, a najviše će se potrošiti goriva. Jel’ sad jasnije?, pita Smešny koji godinama škampare nagovara da osnuju udrugu prek kojih bi mogli povući sredstva iz EU fondova. No, škampari su nepovjerljivi i prstom upiru u koćare čije oštre poluge oru dno i hvataju male škampe. Škampari love vršama od 1.travnja do 1. listopada, a koćari ostatak godine. Kako će se populacija škampa na taj način oporaviti?
Aron Smešny
– Da bi se ulovi vratili na prvobitno stanje potrebno je naći adekvatan omjer između dana u kojima se na jednom području lovi koćom i dana u kojima se na tom istom području lovi vršama te napraviti novi pravilnik o korištenju alata na području kanala tumači Smešny.
– Pa neće nam valjda taj pravilnik raditi stručnjaci iz Zagreba koji nemaju pojma o ribarstvu?, bune se ribari, a Smešny i na to ima spreman odgovor.
– Ne. Taj pravilnik moraju izraditi sami ribari, a milijuni eura koji će se uložiti u istraživanje i privremeno mirovanje ribara bit će isplaćeni već u prvih par mjeseci jer će se broj sati za izlov, a time i potrošnja goriva smanjiti na 10 posto od sdašnjih, a ulovi povećati i do deset puta.
Ipak, ribare ne impresioniraju ideje riječkog ekologa – I onda da tebi plaćamo članarinu kao što moramo 1100 kuna plaćati obrtničkoj komori?
– Smanjenje broja sati za ribolov omogućit će ribarima bavljenje aktivnostima kao što ribolovni turizam koji će približiti zainteresriane važnim detaljima u ribolovu i na taj način škampima dodatno povećati vrijednost, uporan je Smešny.
U međuvremenu, škampa na jelovnicima restorana još ima dovoljno. Koliko će ih dugo biti u moru, veliko je pitanje. (jutarnji.hr/rijekadanas)
Prije 15 godina, stalno smo kupovali Škampe na riječkoj tržnici i radili buzaru s maslinovim uljem i mediteranskim mirodijama, međutim sada samo kad je neka proslava jer su skupi i to obično kupim one u Getrou, smrznute iz Sjevernog mora.
Što učiniti da se spase Škampi iz Kvarnera?
Za rizoto od plodova mora zena mi je u subotu kupila izmedju ostaloga i skampe. Bili su po 50 kuna i velicine max 5 cm (rep oko 2 cm – sto rade inspekcijske sluzbe da ovo kazne?). I onda se pitaju sto poduzeti? Zabraniti izlov na barem godinu dana i evo ti pun Kvarner skampa. Dok se bude izlovljavala ova mladj jasno je da populacija skampa mora izumrijeti.
Po Kvarneru ćete inače čuti da je kvarnerski škamp nastao spontanim križanjem jadranskog škampa i škampa iz južnokineskih mora koji su svojevremeno stigli na oplatama britanskih brodova. Znanost kaže drugačije. Još prije 30 godina kvarnerske škampe poslala je na analizu u Norvešku gdje je utvrđeno da je kvarnerski škamp isti kao norveški te da je vjerojatno umjetno prenesen u more Kvarnera. Kako bilo sad je kvarnerski. I od svojih norveških rođaka razlikuje se po blijedocrvenoj boji (oni su živo crveni) i po tanjem oklopu.
Od Malinske prema gore nema škampa. Ima ga oko Opatije i prema tvornici Torpedo. Tu na dnu ima puno potopljenih brodova, helikoptera, brodića iz starih vremena. Tu je uvijek bilo prometno pa se svašta i dešavalo. I to vam je dno najbolje za škampa, i za ribu uopće. Tu kočari ne mogu ići jer je, mi rečemo, škorko dno.
Ima još u prodaji u Getrou smrznutih Škampe iz Engleske?