Katalonska vlada objavila je kako će svoje predstavništvo za jugoistočnu Europu premjestiti iz Hrvatske u Rumunjsku, opisujući je kao “zemlju s velikom težinom u regiji”. Od 2017. godine predstavništvo je djelovalo u Zagrebu, pokrivajući Hrvatsku, BiH, Srbiju, Crnu Goru, Rumunjsku, Bugarsku, Grčku i Cipar.
Razlozi za odabir Rumunjske
Prema priopćenju katalonske vlade, Rumunjska je strateški važna zbog blizine Balkanu, ali i granici s Ukrajinom i Moldavijom, državama kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji. Novi ured u Bukureštu trebao bi ojačati kulturne, gospodarske i političke veze u regiji.
Reforma mreže predstavništava
Premještanje ureda iz Hrvatske u Rumunjsku dio je šire reforme mreže katalonskih predstavništava u svijetu. U sklopu promjena:
- sjedište za sjevernu Afriku seli se iz Tunisa u Maroko,
- ured za južnu Afriku premješta se iz Južnoafričke Republike u Keniju,
- u Brazilu će predstavništvo djelovati iz São Paula umjesto iz Rio de Janeira.
Istovremeno, katalonska vlada planira povećati broj predstavništava sa 21 na 24, otvaranjem novih ureda u Kini, Jordanu i Kanadi.
Katalonija traži veću autonomiju
Katalonija, autonomna pokrajina u Španjolskoj s 7,5 milijuna stanovnika, nalazi se u složenoj političkoj situaciji. Nakon više od deset godina, prošle godine vlast su izgubili zagovornici neovisnosti. Trenutni predsjednik vlade Salvador Illa, socijalist i blizak saveznik španjolskog premijera Pedra Sancheza, vodi regiju u novom smjeru.
Španjolska vlada, koja ovisi o podršci katalonskih stranaka u Madridu, u proteklom je mandatu donijela zakon o amnestiji za sudionike referenduma o neovisnosti iz 2017., obećala veću autonomiju Kataloniji te se zalaže za uvođenje katalonskog jezika kao službenog u EU-u.
Bivša katalonska vlada pod vodstvom Carlesa Puigdemonta, koji je i dalje u egzilu u Belgiji, 2017. godine proglasila je neovisnu Republiku Kataloniju. To proglašenje nije bilo provedeno zbog intervencije tadašnje španjolske vlade.
