Linić pred istražnim povjerenstvom: Prodaja Ine nije bila strateška pogreška

Slavko Linić je dva i pol sata proveo na ispitivanju pred članovima saborskog Istražnog povjerenstva za Inu o prodaji 25 posto plus jedne dionice Ine i o upravljačkim pravima MOL-a koja su prešla veličinu tog vlasničkog paketa. “Najviše pitanja stizalo je od članova Povjerenstva iz redova HDZ-a i najviše sam vremena proveo demantirajući njihove navode da je Vlada Ivice Račana dala prevelika upravljačka prava Mađarima”, kazao je za Index neposredno nakon svjedočenja.

Članovima Povjerenstva je, objašnjava nam, kazao kako Mađari nisu dobili nikakava dodatna prava osim u onom dijelu koji se odnosi na korektnost odnosa između dva dioničara. “To se odnosi primjerice na opraštanje državnih dugova na teret Ine, kupovinu dodatnih dionica, prodaju Inine imovine. No, u ovih sedam godina, valja naglasiti, Mađari nikad nisu iskoristili dodatno pravo glasa, a da bi Vladu i njezinu većinu u Nadzornom odboru Ine osporili”, kaže nam Linić. Nakon potpisivanja ugovora, za vrijeme Račanove Vlade 2003., dodaje, u Nadzornom odoru Ine sjedila su dva mađarska člana i pet hrvatskih.

Posvjedočio je, kaže, i kako je Ina 2003. bila dobra i organizirana firma, no nakon 2003. “novi vlasnici nisu realizirali ulaganje u Inu niti su zadržali tadašnje stanje stvari”. “Sve što je napravljeno do 2003. opet je uništeno, a zato je odgovoran Nadzorni odbor Ine formiran nakon 2004. godine”, kazao je Linić pred Povjerenstvom.

Liniću su, kako nam je kazao, HDZ-ovi članovi Povjerenstva prigovorili i samo prodaju Ine nazivajući je strateškom pogreškom. “Tadašnja koalicijska Vlada se dolaskom na vlast suočila s 9 milijardi kuna duga u proračunu, brodogradnjom u dubiozi od 8 milijardi kuna, poljoprivredu i prehrambenu industriju s 10 milijardi kuna duga, kao i nizom reformi koje je trebalo pokrenuti. Tadašnja Vlada te je probleme rješavala među ostalim i prodajom udjela u dobro organiziranim trgovačkim društvima, a s druge strane smo krenuli u razvojne projekte, odnosno cestogradnju”, kazao je Linić.

Dodaje kako je tadašnja Vlada od početka do kraja o svemu izvještavala javnost. “Objavili smo sve dokumente, postigli smo cijenu od 505 milijuna dolara i kvalitetno proveli proces privatizacije”, zaključuje Linić. (index.hr)