Prema najnovijim podacima statističkih ureda, prosječna neto plaća u Hrvatskoj u posljednja tri mjeseca zaostaje za slovenskom manje od deset posto, piše Karel Lipnik, novinar ljubljanskog Dela. Brzo približavanje prosjeka hrvatskih plaća slovenskim rezultat je više čimbenika – od inflacije i uvođenja eura do, najvažnijeg, porezne politike koja potiče gospodarski rast.
“Dok je Slovenija posljednjih godina imala nestabilnu i često nepredvidivu poreznu politiku, Hrvatska je na tom području donijela niz mjera koje su rasteretile plaće i stvorile stabilnije okruženje za radnike i poslodavce.”
Razlike u poreznoj politici
U Sloveniji su u posljednje tri godine povećani doprinosi i ukinuta ranije dogovorena automatska usklađivanja poreznih razreda. Od 2022. uveden je obvezni zdravstveni doprinos, a od 2024. i dodatni doprinos za dugotrajnu skrb. Iako je Slovenija naknadno djelomično uskladila porezne razrede, učinak tih mjera bio je manji od opterećenja koje donose novi doprinosi.
“S druge strane, Hrvatska je smanjila porezno opterećenje podizanjem granica poreznih razreda, uvođenjem većih olakšica i smanjenjem utjecaja lokalnih poreza. Time su hrvatske neto plaće postale znatno manje opterećene u usporedbi sa slovenskim.”
Bruto i neto plaće: sve manja razlika
Prosječna hrvatska bruto plaća i dalje je oko 20 % niža od slovenske, no razlika se brzo smanjuje. U samo godinu dana prosječna bruto plaća u Hrvatskoj porasla je za 406 eura, odnosno čak 25 %, dok je u Sloveniji rast iznosio tek oko 10 % ili 242 eura.
Kod neto plaća taj je kontrast još izraženiji. Hrvatska neto plaća porasla je za 284 eura (četvrtina više), dok su slovenske radnicima donijele tek 113 eura više, što odgovara rastu od skromnih 8 %.
Hrvatska ima jednostavniji porezni sustav
Hrvati trenutno imaju samo dva porezna razreda. Donji, s osnovnom stopom od 20 %, primjenjuje se na dohodak do 60.000 eura, a gornji s 30 % iznad tog iznosa. Stope mogu varirati ovisno o općini ili gradu, no većina lokalnih samouprava primjenjuje osnovne vrijednosti. U Zagrebu su primjerice stope nešto više, 23 % i 33 %. Osnovna porezna olakšica iznosi 7.200 eura.
Slovenija, pak, ima pet poreznih razreda, a progresija se osjeti mnogo ranije. Već kod godišnje osnovice od 60.000 eura porezno opterećenje doseže 39 %, dok gornja stopa od 50 % počinje na 78.016 eura. Osnovna porezna olakšica znatno je niža nego u Hrvatskoj i iznosi 5.260 eura.
Gospodarski rast nakon epidemije
Od završetka pandemije, Hrvatska ostvaruje vidljivo veću gospodarsku ekspanziju od Slovenije. Iako je početni pad BDP-a u Hrvatskoj bio dublji, već 2021. uspjela ga je nadoknaditi bržim rastom. Te godine stopa rasta bila je 4,2 postotna boda veća od slovenske, a i u narednim godinama Hrvatska je redovito bilježila bolje rezultate.
Jača gospodarska aktivnost, u kombinaciji s poreznim rasterećenjem, omogućila je i brži rast plaća. Prema aktualnim prognozama, trend snažnijeg hrvatskog rasta nastavit će se i narednih godina, iako nešto sporijim tempom.
Desetljeće razlika i trendovi približavanja
Do 2023. razlika između slovenske i hrvatske plaće bila je relativno stabilna. Primjerice, 2021. prosječna slovenska bruto plaća bila je 660 eura viša od hrvatske, a neto 324 eura. U deset godina slovenska je bruto plaća narasla 48 %, a hrvatska 50 %.
No kod neto iznosa Hrvatska je ostvarila još veću prednost – rast od 56 % u odnosu na 47 % u Sloveniji. Upravo se u tim brojkama vidi utjecaj porezne politike. Slovenski radnici osjetili su sporiji rast realnih prihoda zbog sve većeg poreznog opterećenja.
