Koji su najvažniji projekti u obje zemlje i što spremaju za budućnost?
U Sloveniji i Hrvatskoj željeznički projekti imaju prioritet u gradnji. Najviše sredstava dvije zemlje izdvajaju za obnovu glavnih koridora. Za taj cilj su na raspolaganju i europski fondovi koji pokrivaju najveći dio troškova gradnje, posebice kod naših južnih susjeda.
Osim željeznice, u proračunskim stavkama i planovima ulaganja nalaze se i drugi projekti. U Sloveniji se posebno ističe treća razvojna os i dovršetak istočne cijevi tunela Karavanke, neke nove obilaznice i, prije svega, već započete rekonstrukcije državnih cesta, kao i izgradnja biciklističkih staza. financiran europskim sredstvima. U Hrvatskoj, nakon otvaranja Pelješkog mosta, najavljuju i dovršetak nekih dionica autocesta i brzih cesta, primjerice Istarskog ipsilona s drugom cijevi tunela Učka, koji bi trebao biti pušten u promet iduće godine. poput obilaznica, novih spojnih cesta, mostova i ulaganja u lučku infrastrukturu, što hrvatski ministar infrastrukture Oleg Butković naziva “renesansom hrvatske obale“. Ali u obje zemlje željeznički projekti imaju prioritet za budućnost.
Slovenija: zamjetno povećanje sredstava za pruge
Alenka Bratušek, koja je ovoga tjedna preuzela vođenje Ministarstva infrastrukture, na saslušanju u Državnom zboru rekla je: “Sredstva za željezničku infrastrukturu, odnosno za održavanje i obnovu, u 2023. povećat će se za 173 milijuna eura, odnosno za 55 posto . Što vjerujem da je korak u pravom smjeru. Ako želimo govoriti o zelenoj tranziciji, onda željeznici treba dati prednost.”
Ministarstvo infrastrukture Slovenije je prije tjedan dana uspješno predalo osam projekata na natječaju Europske komisije za povezivanje Europe. Time Slovenija prijavljuje sredstva za 86 milijuna eura, a opravdani troškovi svih investicija iznose 119 milijuna eura. Ministarstvo infrastrukture na ovom je natječaju najviše sredstava tražilo za uklanjanje uskih grla na željezničkoj pruzi između Ljubljane i Divače, i to 64,34 milijuna eura. Sredstva za željezničku infrastrukturu se povećavaju i zbog završetka proširenja prethodne financijske perspektive, rekla je Alenka Bratušek.
Kao najveće željezničke projekte u ovoj godini navela je nastavak modernizacije obalne pruge, dovršetak nadogradnje pruge Maribor-Šentilj i čvorišta Pragersko, početak nadogradnje željezničkih kolodvora u Ljubljani i Jesenicama, završetak modernizacije pruge Maribor-Šentilj i čvorišta Pragersko. i izgradnja nove postaje Ljubljana Rudnik. Nastavlja se i izgradnja drugog kolosijeka između Divače i Kopra, a Vlada je ovog tjedna dala i zeleno svjetlo za izradu Državnog prostornog plana za izgradnju dodatnog lijevog kolosijeka na toj novoj trasi pruge. Procijenjena vrijednost dodatnog kolosijeka u stalnim cijenama je 284 milijuna eura.
Hrvatska pred desetljećem ulaganja u željeznicu
Slično, u Hrvatskoj se planiraju velika ulaganja u željezničku infrastrukturu. Hrvatski ministar infrastrukture Oleg Butković opetovano kaže da je pred njima desetljeće ulaganja u željeznicu.
“Sektor željezničkog prometa je dosta zapostavljen jer smo odlučili ulagati u autoceste, a nismo mogli istovremeno ulagati u željeznicu. Želimo da Hrvatska ima željeznički sustav i infrastrukturu na zavidnoj razini, baš kao što ima moderne autoceste. Desetljeće koje je pred nama bit će, dakle, desetljeće željeznice, s ciljem da Hrvatska dobije modernu željeznicu”, rekao je Butković u razgovoru za Glas Istre.
Trenutno aktivni projekti na željezničkoj infrastrukturi vrijedni su oko 1,5 milijardi eura. Butković je pojasnio da se u izgradnju i obnovu željezničke infrastrukture ulaže više nego u proteklih pola stoljeća, a zajednička ulaganja do 2030. godine trebala bi iznositi oko 5,7 milijardi eura, što bi se najvećim dijelom financiralo europskim sredstvima. U sklopu modernizacije, slično kao u Sloveniji, Hrvati kupuju nove vlakove. Inače, do 2030. planiraju obnoviti i dograditi većinu glavnih koridora u Hrvatskoj. Ključan je koridor od Rijeke do Zagreba i dalje prema Mađarskoj. Istovremeno, planiraju i novu nizinsku prugu od Zagreba do Rijeke, koja se procjenjuje na milijardu eura. Ovom, kao i nekom drugom prometnom infrastrukturom u Rijeci, također žele povećati konkurentnost Luke Rijeka i ojačati njezinu povezanost s tržištima srednje Europe, slično kao što Slovenija radi za Luku Koper izgradnjom druge pruga Divača-Koper.
Uz dva glavna koridora, planiraju i obnovu regionalnih linija u Hrvatskoj. Na primjer, u Istri postoje linije iz Slovenije preko Buzeta do Pule. HŽ Infrastruktura planira modernizirati ovu prugu, ali prije toga studija mora pokazati mogućnosti rekonstrukcije i analizirati različite opcije.
Daljinska modernizacija željezničkih čvorišta glavnih gradova
U grafikonu predstavljamo najvažnije željezničke projekte koje dvije zemlje trenutno provode. Pogotovo posljednjih godina, Slovenija je već modernizirala velik dio glavnih koridora, ali i neke od regionalnih pruga, poput Kočevske. Grafički pak ne prikazujemo projekte za koje studije još traju, postavljaju se u prostor ili se još projektiraju. U Sloveniji su to, primjerice, planirani drugi kolosijek drugog kolosijeka između Divače i Kopra, kao i planirane nadogradnje jednokolosiječnih pruga u dvokolosiječne pruge između Ljubljane i zaleđa. Naime, Bratuškova je najavila izradu prostornih planova za izgradnju ostalih pruga između Ljubljane i Kranja, Kamnika i Ivančne Gorice. Državni prostorni plan za trasu prema Kranju vjerojatno će biti donesen ove godine, ali tek nekoliko godina prema Kamniku i Ivančnoj Gorici.
Slovenska država morat će razmišljati i o modernizaciji ljubljanskog željezničkog čvorišta, jer danas sav teretni promet prolazi pokraj glavnog kolodvora. To je usko grlo koje putnicima onemogućuje i korisniji i češći putnički promet.
I u Hrvatskoj se izrađuju studije za modernizaciju i razvoj zagrebačkog željezničkog prijelaza. U budućnosti planiraju i dogradnju pruge zapadno od Glavnog kolodvora u Zagrebu do Hrvatskog Leskovca, te obnovu pruge i izgradnju drugog kolosijeka pored Reke (dionica Škrljevo–Rijeka–Jurdani) te modernizaciju dionice Karlovac– Oštarije. (Delo)
