Grad Mali Lošinj jedinica je lokalne i regionalne uprave i samouprave s najvećim prihodima po stanovniku u 2015. godini, pokazuje istraživanje Instituta za javne financije (IJF), prema kojem se na prvih deset mjesta ljestvice gradova s najvećim prihodima per capita nalaze isključivo gradovi iz Kvarnera i Istre uz iznimku Dubrovnika i Novalje.
Zagreb se prema ovom istraživanju nalazi na 11. mjestu dok je Rijeka 29. s prihodima 5.287 kuna po stanovniku.
Najveće prihode po stanovniku u konkurenciji županija ima Ličko-senjska županija s 1.613 kuna, slijede Virovitičko-podravska, Dubrovačko-neretvanska i Istarska dok je Primorsko-goranska županija na 13. mjestu s 1077 kuna po stanovniku što je identitčan iznos prosječnom prihodu po stanovniku u svim hrvatskim županijama. Za općine je nacionalni prosjek 3.296 kuna, a za gradove 3.876 kuna, što, kažu autori, odražava i činjenicu njihovih različitih nadležnosti. Napominju i da pri iščitavanju podatak valja imati na umu da sam proračun ne odražava uvijek i stvarno financijsko stanje lokalnih jedinica, jer se one ponekad ne zadužuju kroz proračun, nego preko pravnih osoba čiji su većinski vlasnici ili suvlasnici te ustanova kojih su osnivači, a za koje se podaci ne mogu pronaći na jednome mjestu.
A prema dostupnim podacima, među 428 hrvatskih općina najveće prihode po stanovniku, od 21.756 kuna, imala je općina Janjina, s tek 551 stanovnikom. Grad Mali Lošinj, koji ima 8.116 stanovnika, lani je imao prihode po stanovniku od 11.211 kuna, najveće među 128 gradova, dok je hrvatska županija s najmanjih 50.927 stanovnika, Ličko-senjska županija, imala najveće prihode per capita, u iznosu od 1.613 kuna.
Najmnogoljudnija hrvatska općina, općina Viškovo, koja broji 14.445 stanovnika, nalazi se na tek 140. mjestu, s prihodima po stanovniku od 3.254 kune.
Najveći grad, koji ujedno ima i status županije, Zagreb, sa svojih 790.017 stanovnika, lani je imao prihode po stanovniku u iznosu od 7.856 kuna, a najnaseljenija, Splitsko-dalmatinska županija, koja ima 454.798 stanovnika, na 18. je mjestu među 20 hrvatskih županija (bez Grada Zagreba), s prihodom po stanovniku u 2015. od tek 887 kuna.
Najveći grad, koji ujedno ima i status županije, Zagreb, sa svojih 790.017 stanovnika, lani je imao prihode po stanovniku u iznosu od 7.856 kuna.
Analiza IJF-a pokazuje da se od prvih 50 općina s najvišim prihodom po stanovniku, sve nalaze u Jadranskoj Hrvatskoj, a 41 se nalazi izravno uz more. Istodobno, od sto općina s najnižim prihodom po stanovniku, samo pet ih je u Jadranskoj Hrvatskoj i ni jedna uz more, dok ih se oko 30 posto nalazi u Slavoniji, odnosno Brodsko-posavskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Od prvih 20 gradova s najvišim prihodom po stanovniku, pak, svi se, osim Vrlike (na 16. mjestu) i Zagreba (na 11. mjestu), nalaze uz more. Najviši se prihodi po stanovniku među tim gradovima pritom kreću od 11.211 kuna u Malom Lošinju, koji je prvi na listi, do 6.331 kuna u Biogradu na Moru, koji je na 20. mjestu.
Znanstvenici IJF-a su uočili i da su razlike u ukupnim prihodima općina i gradova vrlo velike. Tako 30 općina s najnižim ukupnim prihodima, od oko milijun kuna, zajedno imaju iste prihode kao jedna od tri najbogatije, odnosno Konavle, Vir i Medulin (po približno 60 milijuna kuna). Također, oko 30 posto gradova s najnižim ukupnim prihodima zajedno ima ukupne prihode kao Rijeka ili Split, koji svaki ima prihode od oko 680 milijuna kuna.
