Područje mjesnog odbora Brajda-Dolac obuhvaća sam centar građa i područje je bogate povijesti i kulturnog naslijeđa koje je najviše vidljivo u arhitekturi ovog gradskog kvarta.
Na vrhu trga Žabica nalazi se Palača Ploechovih, izgrađena 1888. prema projektu Giacoma Zammatia. Anniabale Ploech, bogati industrijalac i usavršitelj torpeda, uložio je svoje bogatstvo u ovu reprezentativnu palaču koja je postala njegov obiteljski dom. Na zapadnoj strani trga Žabica smještena je Palača Direkcije Željeznica, izgrađena 1911. godine u stilu mađarske secesije, prema projektu Mezay Sandora. Palača “Jadran”, sjedište “Jadrolinije”, izgrađena je 1897. godine za brodarsko društvo “Adria”. Elegantna zgrada s renesansnom dekoracijom ima skulpture pomoraca i kontinenata, djelo Sebastiana Bonomia. Zgrada Sveučilišne knjižnice izgrađena je 1887. godine za školu za djevojčice prema projektu Giacoma Zammatia. Od 1948. godine knjižnica se razvila u Naučnu biblioteku, a od 1979. godine preuzima funkciju Sveučilišne knjižnice. Na prvom katu knjižnice nalazi se stalna izložba glagoljice.
Kapucinska crkva Gospe Lurdske dominira Trgom Žabica svojim raskošnim neogotičkim pročeljem. Gradnja je započela 1904. godine, a završena 1929. godine po projektu Cornelia Budinisa. Crkva je posvećena Gospi Lurdskoj. Riječki neboder, izgrađen na prijelazu iz 1930-ih u 1940-te, projektirao je Umberto Nordio, ugledni tršćanski arhitekt. Guvernerova palača, danas Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, projektirana je od budimpeštanskog arhitekta Alajosa Hauszmana. Danas muzej čuva brojne regionalne zbirke. U parku ispred muzeja nalaze se cijevi za lansiranje torpeda, podsjećajući na povijest razvoja ovog oružja u Rijeci.
Sastav Vijeća mjesnog odbora
Na proteklim mjesnim izborima na Grbcima u Vijeće mjesnog odbora Brajda-Dolac izabrani su Laura Anamaria Orlić (PGS), predsjednica VMO, Rudolf Ljubičić (HDZ), zamjenik predsjednice, Ivica Škrtić (HDZ), Ivan Jurković (AM-MOŽEMO-UNIJA) i Gordana Šopić (SDP)
O problemima, inicijativama i prijedlozima za poboljšanje života naših sugrađana razgovarali smo s predsjednicom Vijeća mjesnog odbora Laurom Anamariom Orlić.
Koje su glavne inicijative i projekti koje vaš mjesni odbor trenutno provodi ili planira provesti u narednom razdoblju?
Trenutno provodimo projekt “Proljeće na Brajdi” koji predviđa oslikavanje zida u parku Eugena Čulinovića. To je projekt koji smo pokrenuli prošle godine u sklopu programa RPLP. Cijeli proces je bio složeni nego što sam mislila jer park je pod zaštitom ministarstva kulture i bila nam je potrebna dozvola. Bilo je potrebno sanirati zid i pripremiti ga za oslikavanje što smo uspjeli zahvaljujući firmi Petrač Gradnja. Bili su nam potrebni materijali za oslikavanje zida koje smo nabavili uz financijsku pomoć grada i sponzora ( Život d.o.o. i Mirara Translations d.o.o.). 08.06. je predviđeno oslikavanje zida. Zid će oslikavati učenici OŠ Brajda, par studenata APURIa i njihovi mentori. U sklopu ovog projekta smo organizirali i Uskršnju radionicu ukrašavanja jaja.
Kako ocjenjujete suradnju vašeg mjesnog odbora s gradskom upravom? Možete li navesti konkretne primjere uspješne suradnje ili izazove s kojima ste se suočili?
Suradnja s gradskom upravom je odlična, gospođa Dragica je uvijek na raspolaganju za bilo koju pomoć, a tajnica MO Brajda-Dolac je izvrsna i bez nje ništa ne bi bilo moguće.
Koje su najveće poteškoće s kojima se susrećete u radu vašeg mjesnog odbora, bilo u pogledu financiranja, resursa ili administrativnih prepreka?
Budžet nam je prilično ograničen tako da ne možem realizirati sve što bi htjeli i isto tako dinamika realizacije prioriteta ne ovisi o nama nego o gradskim službama koje nisu uvijek dovoljno ažurne.
Koje prijedloge imate za poboljšanje sustava mjesne samouprave u Rijeci? Što bi, po vašem mišljenju, trebalo promijeniti ili unaprijediti kako bi mjesni odbori mogli učinkovitije djelovati?
Biti u mjesnom odboru je više volonterski posao i zahtjeva u velikoj mjeri slobodno vrijeme članova kojeg svi imamo malo uz naš posao i obitelji. Za početak bilo bi dobro da članovi vijeća zapravo žive na području mjesnog odbora a ne da samo budu prijavljeni.
Kako vaš mjesni odbor uključuje građane u svoje aktivnosti i odluke? Smatrate li da postoji dovoljno participacije građana i kako planirate potaknuti njihovo veće sudjelovanje?
Prijedloge i primjedbe građana koje nam stignu na mail adresu MO uvijek razmatramo i proslijedimo nadležnim službama i nastojimo im odgovoriti. Bilo bi korisno da nam se građani češće obrate sa prijedlozima. Prošle godine na dani mjesnog odbora smo uz pomoć Urbanog Separea organizirali malo drugačije druženje s građanima koji se održalo na tržnici Brajda.
Planiramo isto i ove godine i nadamo se većem odazivu. Organizirali smo i radionice za djecu da bi bili vidljivi građanima. Nažalost mislim da su se ljudi odvikli od druženja po kvartovima, pogotovo u širem centru grada koji je specifičan i teško ih je motivirati. Trebamo naći način da smo vidljivi građanima kroz razne aktivnosti ali često u nedostatku slobodnog vremena to je teško ostvarivo.
Rubrika “Mjesni Odbori u Fokusu” na Portalu Rijeka danas predstavlja i promovira svaki od 34 riječka mjesna odbora. Ova inicijativa odražava predanost Grada Rijeke prema jačanju mjesne samouprave i poticanju građanskog sudjelovanja u razvoju lokalne zajednice, odgovarajući na preporuku Vijeća građana grada Rijeke. Osim predstavljanja rada Mjesnih Odbora, cilj je potaknuti dijalog između građana i mjesnih odbora te stvaranje prostora za razmjenu ideja i iskustava.
Mjesni Odbori u Fokusu: BRAŠĆINE-PULAC
Mjesni Odbori u Fokusu: KOZALA
Mjesni Odbori u Fokusu: GRBCI
