Prije 79 godina, Sjedinjene Američke Države testirale su prvu nuklearnu bombu u Novom Meksiku, a ubrzo potom upotrijebile dvije bombe za uništenje Hirošime i Nagasakija. Iako su te bombe bile razorne, danas se smatraju skromnima u usporedbi s modernim nuklearnim oružjem. Svaka od tih bombi imala je samo desetinu eksplozivne snage uobičajenih bojevih glava koje se nalaze u arsenalu nuklearnih sila poput SAD-a, Rusije, Kine i drugih. Na sreću, od bombardiranja Japana nuklearno oružje nije ponovno korišteno u sukobima, ali prijetnja nuklearnog rata nikada nije u potpunosti nestala.
Rizik od nuklearnog rata sve veći
Tijekom Hladnog rata rizik od nuklearnog sukoba bio je iznimno visok, ali sporazumi o kontroli naoružanja poput START-a i INF sporazuma smanjivali su mogućnosti eskalacije. Nažalost, posljednjih godina Sjedinjene Države i Rusija povukle su se iz ključnih sporazuma, počele razvijati nove vrste nuklearnog oružja i proširile uvjete pod kojima bi ono moglo biti upotrijebljeno. Sukob u Ukrajini dodatno je povećao napetosti između NATO-a i Rusije, stvarajući zabrinutost da bi lokalni sukob mogao eskalirati u globalni nuklearni rat.
Simulacija nuklearnog rata: Šokantni podaci
Program za znanost i globalnu sigurnost (SGS) sa Sveučilišta Princeton razvio je simulaciju koja ilustrira vjerojatni tijek nuklearnog rata između NATO-a i Rusije. Simulacija se temelji na trenutačnim položajima nuklearnih snaga, planovima napada i ciljevima. Analiza uključuje redoslijed borbenih djelovanja i procjenjuje učinke svakog napada. Rezultati su zastrašujući:
- Početni nuklearni udar upozorenja
- Sukob započinje nuklearnim udarom upozorenja Rusije iz baze u Kalinjingradu. NATO odgovara taktičkim nuklearnim napadom.
- Trenutačne žrtve: 2,6 milijuna unutar 3 sata.
- Taktički nuklearni rat u Europi
- Rusija lansira 300 nuklearnih bojevih glava, dok NATO odgovara s 180 bojevih glava.
- Trenutačne žrtve: 3,4 milijuna unutar 45 minuta.
- Strateški napadi na nuklearne sile
- NATO lansira 600 bojevih glava ciljajući ruske nuklearne sile, dok Rusija odgovara masovnim lansiranjima projektila iz silosa, mobilnih platformi i podmornica.
- Trenutačne žrtve: 85,3 milijuna ubijenih i ranjenih unutar 45 minuta.
- Ciljanje gradova
- Obje strane napadaju po 30 najnaseljenijih gradova koristeći do 10 bojevih glava po gradu.
- Ukupne žrtve: 91,5 milijuna, uključujući 34,1 milijun mrtvih i 57,4 milijuna ranjenih.
Razorne posljedice nuklearnog sukoba
Prema simulaciji, Europa bi bila prva na udaru i pretrpjela bi najteže posljedice. Nuklearni rat ne bi se zadržao na regionalnoj razini, već bi brzo eskalirao u globalni sukob.
Kakva je uloga kontrole naoružanja?
Međunarodna zajednica godinama je radila na sprječavanju uporabe nuklearnog oružja putem sporazuma poput START-a, INF-a i NPT-a. Povlačenje iz ovih sporazuma povećalo je rizik od katastrofe. Istraživači upozoravaju da je ključno ponovno uspostaviti dijalog između nuklearnih sila kako bi se smanjile napetosti i izbjegla mogućnost nuklearnog sukoba.
