Društvenim mrežama posljednjih dana proširio se video s komemoracije održane 20. travnja ove godine na grobu Vjekoslava Luburića, ustaškog ratnog zločinca i zapovjednika koncentracijskog logora u Jasenovcu. Komemoraciju su organizirali pripadnici španjolske neonacističke organizacije Núcleo Nacional, a snimka je izazvala brojne reakcije u javnosti.
Snimka iz Carcaixenta: zastave i govor uz grob
Video prikazuje skupinu od nekoliko pripadnika Núcleo Nacionala okupljenih na groblju u španjolskom gradu Carcaixentu, koji se nalazi pedesetak kilometara južno od Valencije. Na snimci se vidi kako drže zastave svog pokreta, hrvatsku zastavu te španjolsku zastavu bez grba.
Jedan od sudionika, s maskom na licu, čita proglas u kojem iznosi ideološki obojen govor o Luburiću: “Danas smo se okupili kako bismo odali počast hrvatskom generalu Vjekoslavu Luburiću. Za one koji ga ne poznaju, moramo se vratiti malo u prošlost, u vrijeme kad se hrvatski narod borio za svoju neovisnost, izgubljenu 1918. godine kroz apsurdni mirovni ugovor kojim je na Balkanu stvorena umjetna država nazvana Jugoslavija.
Na ovaj skroman način želimo odati počast svim hrvatskim borcima, među kojima je bio i general Luburić. On je bio ustaški general koji se borio protiv tiranije Beograda i suprotstavio komunistima u Drugom svjetskom ratu.”
View this post on Instagram
Kontroverzan sadržaj i reakcije
U završnici govora sudionik koristi slogan “Generale Viktor Luburiću, presente!” te podiže desnicu u nacistički pozdrav, što dodatno naglašava ideološki kontekst okupljanja. Video je objavljen na Instagram profilu povezanom s valencijskom podružnicom organizacije, a među komentarima se, prema dostupnim informacijama, našla i poruka osobe Vjekoslava mlađeg koja se predstavlja kao Luburićev sin: “Puno vam hvala na vrlo dirljivom činu na grobu mog oca V. Luburića. Nisam mogao prisustvovati, ali sam iskreno zahvalan. Živjela Hrvatska i živjela Španjolska!”.
Sadržaj snimke izazvao je osude i zabrinutost zbog glorificiranja povijesnih ličnosti povezanih s fašističkim režimima, kao i zbog prisutnosti ekstremističkih simbola i retorike.
Policija nadzirala okupljanje
O događaju je izvijestio i španjolski regionalni dnevnik Levante-El Mercantil Valenciano, navodeći kako se na komemoraciji okupilo svega sedam pripadnika ultradesničarskih krugova. Prema istim izvorima, policija u civilu diskretno je pratila događaj kako bi spriječila eventualne incidente.
Navodi se i kako su gradske vlasti zatražile od lokalnih skupina da se suzdrže od protuprosvjeda, s ciljem izbjegavanja dodatnih napetosti. Unatoč osjetljivoj temi, okupljanje je prošlo bez incidenata.
Grob kao mjesto okupljanja kroz desetljeća
Prema pisanju španjolskog lista, Luburićev grob desetljećima je bio mjesto okupljanja simpatizera ekstremne desnice, osobito na datum 20. travnja. Međutim, takva praksa je, kako se navodi, prestala prije otprilike dvadeset godina.
U međuvremenu je španjolska vlada uvrstila grobnicu u Katalog simbola i elemenata suprotnih demokratskom sjećanju. To znači da je potrebno ukloniti sve elemente koji se smatraju veličanjem fašizma te osigurati kontekstualizaciju koja odgovara suvremenim demokratskim standardima.
Nedavno je objavljeno i kako je obitelj pristala na uklanjanje spornih simbola s grobnice, kao i na postavljanje informativnih elemenata koji bi trebali dati širi povijesni kontekst.
Gradonačelnica Carcaixenta Carolina Almiñana izjavila je kako obitelj ne želi da grob postane simbol bilo kakvog političkog pokreta, već da žele da pokojnik počiva u miru, uz poštivanje odluka nadležnih institucija.
Povijesni kontekst: život i smrt u egzilu
Nakon završetka Drugog svjetskog rata i sloma Nezavisne Države Hrvatske, Vjekoslav Luburić emigrirao je u Španjolsku, gdje je živio pod zaštitom tadašnjeg režima. Nastanio se upravo u Carcaixentu, gdje je osnovao obitelj i živio tijekom 1950-ih godina.
Dana 20. travnja 1969. ubijen je u svojem domu, a prema dostupnim povijesnim podacima, likvidirao ga je agent jugoslavenske tajne službe. Pokopan je na lokalnom groblju, gdje je kasnije izgrađena grobnica koja je godinama izazivala kontroverze.
U novije vrijeme, grobnica je ponovno dospjela u fokus javnosti, osobito nakon što je krajem ožujka 2025. vandalizirana crvenom bojom, što dodatno pokazuje koliko je tema i dalje osjetljiva.
