Režim u SFRJ aktivno je poticao stvaranje pjesama koje su veličale život u Jugoslaviji, socijalistički poredak ili Tita.
No, bilo je i antirežimskih pjesama koje su objavljivane unatoč budnom oku cenzure. Osim onih koji su izravno pjevali u lice režimu, bilo je i onih umotanih u eufemizme i metafore.
Samo nekoliko mjeseci nakon pobune radnika brodogradilišta u poljskom gradu Gdanjsku, koja je označila početak velike pobune diljem istočne Europe koja će dovesti do rušenja komunizma, Johnny Štulić objavio je pjesmu “Poljska u mom srcu”, u kojoj otvoreno glorificira vođa ustanka u Gdanjsku, pokret “Solidarnost”, ali i tadašnjeg papau Ivana Pavla II., koji je bio jedan od najglasnijih i najodlučnijih boraca protiv komunizma i sovjetske okupacije Istoka. Europa. Emitiranje ove pjesme bilo je zabranjeno na televiziji i radiju, ali ju je grupa izvodila na svojim koncertima.
Riblja čorba: “Član mafije”
Cinična kritika Saveza komunista Jugoslavije za koji je od prvog dana objavljivanja bilo jasno da je “mafija” zapravo metafora za “partiju”. Iako je pjesma iznijela najgore epitete tadašnjoj vladajućoj stranci, bez problema je objavljena i izvođena u bivšoj Jugoslaviji. Bora Đorđević, frontmen Riblje čorbe, kasnije je objasnio da je pjesma odobrena za objavljivanje tako što je članove državne komisije, koji su bili poslani da utvrde primjerenost sadržaja pjesme, prije preslušavanja odveo u obližnji kafić.
Idoli: “Maljčiki” (1981.)
Prva pjesma beogradskog benda Idoli „Maljčiki” bila je snažna parodija na socrealističku ikonografiju. U videu vidimo rudare i metalurške radnike kako poziraju, dok članovi benda, svečano odjeveni u siva odijela, glume komunističke aparatčike. S obzirom da je Jugoslavija nije bila članica takozvanog istočnog bloka, grupa nije imala problema s puštanjem ove pjesme, koja se mogla slobodno emitirati. Međutim, veleposlanstvo Sovjetskog Saveza poslalo je prosvjednu notu svim televizijskim i radijskim postajama u Jugoslavija koja je svirala pjesmu.No, pjesma je preživjela sve prepreke i danas predstavlja ironičan (ali i nostalgičan) podsjetnik na život radnika u bivšoj SFRJ…
Ekatarina Velika: “Još samo nekoliko godina za nas” (1989.)
Iako je poznata pjesma EKV-a u vrijeme kad je nastala predstavljala svojevrsno predviđanje sudbine članova benda i njihovih osobnih depresija, iz današnje perspektive bila je mnogo više od toga… Iako se ne spominju ni Tito ni partija u stihovima pokazalo se da je Milan Mladenović odabrao puno sofisticiraniji način izražavanja onoga što misli nego što se to mnogima činilo, pa se slavni hit pretvorio u šokantnu istinu o uništenim životima čitavih generacija nekada zajedničke države, koja srušio se kao kula od karata “samo nekoliko godina” kasnije.
Prljavo kazalište: “Ruža Hrvatska” (1988.)
Kada je 1988. godine Prljavo kazalište na albumu “Zaustavite zemlju” objavilo pjesmu “Mojoj majci (Roža hrvatska)”, skladba Jasenka Houre, izvorno posvećena i napisana u spomen na Hourinu majku, vrlo je brzo dobila druge konotacije. Turneja benda, održana nakon predstavljanja spomenutog albuma, svoj je vrhunac doživjela na koncertu 17. listopada 1989. u Zagrebu, na kojem se okupilo više od sto, a možda i sto i pedeset tisuća ljudi. Upravo na tom koncertu pjesma je prihvaćena kao najava nadolazećih promjena, demokratskih izbora i odcjepljenja Hrvatske.
Azra: “Ko to tamo peva” (1982)
Jedna od upečatljivih kritika režima Džonija Štulića je pjesma “Tko to tamo peva”, u kojoj se autor obraća već pokojnom maršalu, a osim otvorenog ismijavanja Tita i njegovih postupaka, pjesma ima i ciničan pogled na jugoslavenska malograđanština i kult ličnosti koji vlada.s prijateljima.
Zabranjeno pušenje: “Straža kod Prizrena” (1989)
Antiratna pjesma sarajevskog benda “Zabranjeno pušenje” kritički je raspoložena prema tadašnjim jugoslavenskim političkim dogmama o “neprijatelju koji nikad ne spava” – ponajviše Albaniji. bPriča pjesme smještena je na Kosovo, a pjesma otvoreno dovodi u pitanje nametnutu vrijednosti društva o nužnosti borbe protiv “neprijatelja” i spremnosti da se umre za domovinu.(espresso.co.rs)