Home Biznis Plan B: Plinacro će na Omišlju graditi mini-LNG

Plan B: Plinacro će na Omišlju graditi mini-LNG

1052
30

U Plinacru, tvrtki u državnom vlasništvu, radi se, kako doznaje Novi list, na novom projektu LNG-a na Krku, kao alternativi dosadašnjeg, očito sve neizvjesnijeg LNG terminala. konzorcij Adria LNG, sačinjen od velikih inozemnih energetskih komapanija, kojima bi se trebali pridružiti i domaći HEP, Ina te Plinacro, revidirao je svoje planove, pomaknuvši otvaranje LNG terminala s 2014. na 2017. godinu, zbog čega su u Plinacru, sami, odlučili napraviti plan rezervne varijante.

Razradit će se plan izgradnje terminala koji ne bi imao skladište plina, već bi brodovi s plinom u tekućem stanju stizali pred Omišalj, plin bi se na licu mjesta ‘rasplinjavao’ i dalje, u plinovitom stanju, odlazio u mrežu. To je jednostavnija varijanta koja će, međutim, prepoloviti kapacitet plina koji će stizati u Omišalj, s prvotno planiranih 15, na sedam, do najviše osam milijardi kubika godišnje. Osim toga, iako je riječ o jeftinijoj investiciji, za kupca-državu će ona značiti skuplji plin.

30 COMMENTS

  1. Na Omišlju? I vi mi se furate na lokalpatriotizam. Ko kada komentatori kažu krasna atmosfera ovdje na Rijeci. Još dodajte na Vešci, na Škurnju, u Baškoj….

  2. pa u prvom broju Novog Lista (1902) pisu na Rijeci…ali to su pisali susacani, pa valjda mozemo shvatiti :)))

  3. U Nemčićevim Putositnicama iz 1845. također na svim mjestima piše “na Rijeci”, a ne “u Rijeci”. Očito se s vremenom prijedlog na zamijenio prijedlogom u.

  4. Pa U RIJECI bi se utopio, a to što mi gubimo ljepotu hrvatskog jezika usvajanjem tuđih gramatika i jezičnih tvorbi je naš minus. Na Rijeci bi bilo ispravnije u duhu jezika.

  5. mozda sam slabo informiran al nadjite mi jos jedan grad za koji se kaze da ides na njega. recimo, nabijem te natuzlu

  6. Ma to ‘na’ je cisti srbizam koji su prihvatili i Zagrepcani pa su govorili ‘na Rijeci’, ali sve manje na srecu. 🙂 I jos da mi netko objasni zasto se kaze ‘u Rijeci’, a ne i ‘na Mlaci’, nego ‘na Mlaki’?

  7. ne bi reko da je srbiizam. pa sta se kaze na kragujevcu ili na pozarevcu? a za mlaku stvarno ne znam, i mene zanima

  8. ma ne, to ti je jer su kontinentalci pisali sve to – znas, ne zanju plivat, pa dodju u rijeku i odmah im je lose kad kazu da su bili U Rijeci, pa zato onda idu samo na, a ne se potocat.

    za mlaku (a i vecinu ostalih kvartova – ja nikad ne idem u brajdu niti u krnjevo niti u vezicu…) i ostalo ja mislim da je nas govor rijecki, cuvajmo ga i dalje.

  9. Ne postoji gramatičko pravilo koje izričito kaže koji prijedlog ide uz koji toponim. To je više pitanje uzusa.

  10. odgovor na post br. 5. ti ides na znacenje a ne na toponim. po tebi bi onda sve sta ima znacenje moglo imat iste prijedloge. onda bi bilo na slavonskom brodu, na crnoj gori ili pod crnom gorom. (welcome under the black mountain). studiram uz obalu bjelokosti.

  11. @citaveca: nije bio naglasak ‘na Mlaku ili u Mlaku’ vec ono: ‘na Mlaci’ ili na Mlaki’. Ovaj c i k su mi upitni jer nisu dosljedni. Ako je Rijeka – Rijeci, onda je valjda i Mlaka – Mlaci. Ali mozda ima jezicara tu pa da to razjasne?

  12. Kako vrijedi u 100% slučajeva ako, recimo, kažemo na Viškovo/Kastav, ali kažemo i u Zagreb/Osijek/Split? 🙂

  13. ja sam govorio o gradovima, ne u smislu organizacije nase lokalne samouprave. grad mi navedi za koji se kaze na. ne tvrdim da ne postoji, al nadji ga.

  14. Pa gore sam ti dala primjer grada: na Kastav. Naravno, tako se kaže u standardnom jeziku. Kastavci, naravno, kažu va Kastav. 🙂 Inače, kakve veze organizacija lokalne samouprave ima s ovim pitanjem prijedloga u i na? Kao što se tijekom desetljeća mijenja jezik, tako se mijenjaju i okolnosti koje su dovele do toga kako govorimo. U 19. stoljeću su hrvatski pisci i novinari pisali i govorili na Rijeci, danas se govori u Rijeci. Da ne spominjem da prije 1945. nitko iz riječkog kraja nije govorio ni u Rijeci ni na Rijeci, prvo jer se tako nije ni zvala, a drugo jer je hrvatsko stanovništvo govorilo čakavski u kojem se koristi prijedlog v/va.

  15. zvala se zvala – kao sto se i danas zove i rijeka i fiume, tar jedno ne iskljucuje drugo.
    ovo za mlaku nemam pojma ali mora bit iz lokalnog govora. gremo va zamete, a ne zametu; pa onda valjda i va mlake …pogadjam, doista ne znam da li postoji objasnjenje.

  16. organizacija lokalne samouprave koja daje vecim selima i povijesnim gradicima koje predjogiras dok na vokmenu zavrsi jedna stvar status grada. i dalje cekam GRAD. a prevedi VA na stokavski dobit ces U (doduse ne ono liepo krilato s krizicem). pusti ti hrvatske pisce i novinare iz ne znam kog stoljeca. osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja, poleg mudroljubneh , narodneh i prigospodarneh temeljov i zrokov. ocemo se po tome ravnat u 21. stoljecu?

  17. Nažalost, jezične pojave, pa tako ni prijedlozi hrvatskog jezika, se ne oblikuju prema tvom subjektivnom mišljenju koje naselje ima pravo da bude prozvano gradom, a koje nema. 🙂

  18. nije to moje subjektivno misljenje. postoji na ovom svijetu nesto sta se zove opceprihvaceno shvacanje. svako normalan zna sta su gradovi u hr. nigdje ne pise sta je vinograd, a opet svi znaju da dva trsa pred kucom to nisu. nadmudruj se ti kolko oces, ja jos uvijek nisam dobio grad i i dalje mislim da je svako ko kaze na rijeci debil. isto ko da kaze na becu ili na budimpesti. aj bog

  19. Naravno da je to tvoje subjektivno mišljenje. Gledaš iz vlastite pozicije. Da si iz nekog milijunskog grada ne bi gradovima smatrao ni Zagreb ni Rijeku, a kamoli Kastav. Ni ja ne mislim da bi Kastav i Viškovo trebali imati administrativni status grada, ali bottom line je da to nema veze s jezikom.
    Ako te zaista zanima podrijetlo problema prijedloga u/na uz gradove, izvor je u gramatici hrvatskog jezika (upravo provjerila) koja kaže da se prijedlog u slaže s genitivom, akuzativom (kamo?) i lokativom (gdje?), a prijedlog na s akuzativom (kamo?) i lokativom (gdje, kuda?). Znači, čisto jezično je ispravno i u Rijeku i na Rijeku. Sad se vraćamo na onu priču o uzusima iz mog prvog posta. Također, ti možeš smatrati da je svatko tko kaže “na Rijeci” debil, meni isto to zvuči seljački, ali to ne znači da je to neispravno – očito je to pitanje sociolingvistike, a ne gramatičkih pravila.

  20. Gore sam ti napisala što gramatika kaže o “u” i “na”. Što se Kastva tiče, ja osobno govorim “na Kastav” (no istovremeno govorim “u Rijeku”), a ovaj tvoj link ne potvrđuje ništa jer službeni naziv institucije nije dokaz da se nešto zaista kaže na jedan jedini način i nikako drugačije. Primjer za to ti je službeni naziv Ministarstva obrazovanja, kulture i ŠPORTA. Nitko me ne može uvjeriti da je šport ispravnije od sport ma kako god oni zvali to svoje ministarstvo!

  21. kako god ti to strucno nazvala, nikad ne cujem da se za grad kaze “na” osim ovih glupih primjera, samo to je bila poanta. a ja nisam govorio o multimilijunskim gradovima. po tome bi bilo mozda sto gradova na svijetu. govorio sam o gradovima u hrvatskoj i pojmovima u nasem drustvu. ako kastavac kaze da ide do grada na kavu, i ti i ja i on i SVAKO zna da ne ide ni na crekvinu ni na lokvinu ni na nikakvu drugu _izdu materinu nego da se spusta u rijeku. evo – i bez da gledamo u rjecnik definiciju grada svi znamo. ajde budi pozdravljena

  22. vidi – to sa sportom opet govori – sta? govori da – iako je ispravno (po knjizi) i jedno i drugo – jedno je totalno za retarde i o tome skoro da se mogu svi slozit. tako isto je i za “na ” rijeku

  23. pa, kad ideš NA KASTAV na vrhu brda, idem U DRAGU u dol, ne znam kako drukčije objasnit da imena TOPONIMA još uvijek nose svoje značenje bez obzira što su postali TOPONIMI. U Rijeku, U Kastav – to je jednostavno siromašnija i po meni degradirana varijanta jezika, a ljepota našeg jezika su baš svi ti oblici koje mlađi jezici nemaju al zbog jednostavnosti mi usvajamo njihove gramatičke tvorbe i pravila. To što nešto ne zvuči “in” samo upada u golbalnu paradigmu sve gluplje i gluplje populacije.

  24. a tako.. onda od sad nadalje ljude saljem samo na vrazju mater. samo mi nije jasno kako su to onda jadni cakavci globalizirani i zaglupljeni bili oduvijek i govorili “va leprince” i “va kastve” (moze li se veca degradacija jezika uopce zamisliti – za grad rec da ides u njega – fuj – gore od big maca) dok nisu dosli stokavski jezicni antiglobalisti te im objasnili kako je to “out” te da ako hoce govorit bogatim, “starijim” jezikom – obavezno za ono sta je uzbrdo moraju govorit “na”.

  25. ouyea ajde odskakuci si na mamu. Riječi imaju značenje, rečenična sintaksa se tvori od riječi – ako želiš rušit osnovna pravila gramatike da riječi imaju ZNAČENJE ok – sve se da relativizirat – al sad si samo dokazao meni koliko si glup i da s tobom nema rasprave – idiot nikad nece znat da je idiot jer da zna ne bi bio idiot. Izvoli – uživaj u svojoj petlji. Ja isto ne govorim “onako” al znam kad sam u krivu i to sebi mogu priustit – ti ne znas kad si u krivu znaci da si uvijek u krivu. Pozdrav.

  26. evo, mama je prezivjela. bolje ona nego argumenti. primi moje cestitke, mora da si jedna ugodna i divna osoba. koja si svasta moze priustit

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here