Home Mozaik Polarni vrtlog se ponaša čudno, hoće li promijeniti proljeće?

Polarni vrtlog se ponaša čudno, hoće li promijeniti proljeće?

1794
0

Početkom siječnja ove godine, radiosondom su provedena mjerenja u središnjim slojevima stratosfere, koja se prostire 50-55 km iznad Zemljine površine.

Mjerenja provedena nad islandskom prijestolnicom Reykjavik pokazala su najnižu temperaturu u stratosferi u posljednjih 40 godina – čak -96 Celzijevih stupnjeva. Ovaj podatak svjedoči o lošem stanju u kojem se trenutno nalazi polarni vrtlog u stratosferi.

Nekoliko tjedana kasnije, postignut je novi rekord u pogledu niske temperature, ali ovoga puta u nižim slojevima stratosfere, na visini između 18 i 20 km. Prilikom jednog ispitivanja, provedenog u Svalbardu, arhipelagu koji se nalazi u Arktičkom oceanu sjeverno od Europe, izmjerena je temperatura od -85 Celzijevih stupnjeva u nižim slojevima stratosfere.

S obzirom na to da su ispitivanja provedena u stanicama izvan jezgre polarnog vrtloga, temperatura nad samim polom je zasigurno još niža. Analize pokazuju naznake zapanjujuće niske temperature u jezgri vrtloga za ovo doba godine, navodi Severe Weather Europe.

Kakvu prijetnju predstavljaju polarni oblaci?

Prema mjerenjima američke svemirske agencije NASA, zabilježena temperatura je najniža u posljednjih 40 godina za ovo razdoblje u sjevernoj hemisferi. Ovakvo stanje dovodi do pojave polarnih oblaka u stratosferi, koji se oblikuju u njenim najhladnijim dijelovima, gdje temperatura pada ispod -85 Celzijevih stupnjeva. Ovi oblaci su rjeđi prizor i od polarne svjetlosti.

Predstoji nam neizvjesno proljeće i početak ljeta

U slučaju Sjevernog pola, temperatura obično nije dovoljno hladna da bi se ovi oblaci formirali. Ipak, trenutni pokazatelji svjedoče o kritičnom stanju ozona. Sunčeva svjetlost stiže do Sjevernog pola krajem veljače, odnosno, početkom ožujka, te uz prisustvo polarnih oblaka u stratosferi može pokrenuti proces uništenja ozona.

Ozonska rupa nad Sjevernim polom je i dalje manja od one nad Južnim, ali svakako je nesvojstvena za sjevernu hemisferu. Uzročnik je drastično zahlađenje polarnog vrtloga, dok se i snaga vjetra unutar njega neuobičajeno povećala. Vrtlog će početi nestajati s dolaskom proljeća, jer će temperatura sigurno narasti. Ovaj proces povlačenja vrtloga može biti postupan ili se javiti kao naglo povećanje temperature. Riječ je o prirodnom događaju koji se zove “posljednje zagrijavanje” (eng. ”Final Warming”).

Posljednje zagrijavanje inače ne utječe na klimu, ali isto neće važiti i ove godine, zbog prisustva tako snažnog polarnog vrtloga. Iz tog razloga, neizvjesno je kakvo nam proljeće predstoji. Posljednje zagrijavanje može utjecati na vremenske prilike sve do početka ljeta.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here