Ono što Hrvati nazivaju svojom “superizbornom godinom” konačno se bliži kraju – ali stanovnici ove balkanske zemlje vjerojatno će dobiti još jednu priliku glasati u prvim danima nove godine, piše Politico.
Nedjeljni predsjednički izbori treći su izbori u toj balkanskoj zemlji ove godine, nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u travnju i izbora za Europski parlament u lipnju.
Osim ako kandidat ne dobije apsolutnu većinu – što je malo vjerojatno – drugi krug glasovanja održat će se 12. siječnja.
Rezultat će, ako se ankete pokažu istinitim, vjerojatno biti nastavak raskola u vrhu države, pri čemu će Zoran Milanović ponovno biti izabran za predsjednika, što je uglavnom ceremonijalna pozicija, ali koja će mu omogućiti da i dalje bude trn u stranu svog vječitog rivala premijera Andreja Plenkovića.
Milanović, bivši premijer kojeg zbog ultranacionalističkog populizma ponekad nazivaju hrvatskim Trumpom, najpopularniji je političar u zemlji. Posljednja anketa stavlja ga na 39 posto uoči izbora 29. prosinca.
Slijedi ga Dragan Primorac, kandidat Plenkovićeve Kršćansko-demokratske unije (HDZ), s 24 posto.
Očekuje se da će se njih dvoje sučeliti u drugom krugu.
U dosadašnjoj kampanji dominirao je animozitet između Milanovića i Plenkovića.
Milanović, oštri kritičar EU-a i NATO-a koji je Plenkovića opisao kao “diktatora”, nastojao je kapitalizirati niz skandala u kojima je više od 30 ministara iz premijerove stranke dalo ostavke (ili smijenjeno) nakon optužen za korupciju tijekom Plenkovićeva mandata.
Također je optužio Plenkovića zbog njegovog proeuropskog stava, nazivajući ga “jazavcem koji bljuje vatru” kojim upravlja Bruxelles na daljinu, i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. On je imigraciju označio kao najveći izazov za Hrvatsku, optužujući vladajuću stranku da problemom loše upravlja.
Rak-rana hrvatske politike
Plenković je sa svoje strane nastojao prikazati glasovanje kao ono o budućnosti Hrvatske u EU.
“Milanović je rak-rana hrvatske politike”, rekao je početkom prosinca Plenković pozivajući birače da glasaju za Primorca.
“Razlika između njega i Milanovića je vrlo jednostavna. Milanović nas vodi na istok, Primorac na zapad”, rekao je.
Njih dvojica duboko su podijeljena oko podrške Ukrajini. Plenković podržava vojnu pomoć Kijevu. Milanović, član Socijaldemokratske partije (SDP), izjasnio se protiv toga i kritizirao zapadne sankcije Rusiji. U listopadu je blokirao sudjelovanje hrvatskih vojnika u NATO-ovoj misiji potpore Ukrajini.
Suoči li se Primorac s Milanovićem u drugom krugu, većina promatrača očekuje njegov kiks
Primorac “nije dovoljno karizmatičan” da bi “imao veću privlačnost ljudima”, rekao je Ivan Grdešić, profesor političkih znanosti na Međunarodnom sveučilištu Libertas koji je bio hrvatski veleposlanik u Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama. “Mislim da je malo previše sofisticiran u nekim svojim raspravama.”
