Čuvena hrvatska pjevačica Gabi Novak preminula je u 89. godini života, ostavivši iza sebe bogato glazbeno naslijeđe i neizbrisiv trag u hrvatskoj i regionalnoj glazbenoj kulturi.
Od Berlina do Zagreba
Gabi Novak rođena je 8. srpnja 1936. u Berlinu, gdje je provela dio ranog djetinjstva. Nakon preseljenja na Hvar, obitelj se nastanila u Zagrebu, gdje je Gabi završila Školu za primijenjenu umjetnost, smjer grafika. Prije nego što je započela pjevačku karijeru, radila je kao crtačica u Zagreba filmu, u Studiju za crtani film.
Uspon glazbene zvijezde
Svoj pjevački put započela je krajem 1950-ih, a prepoznatljiv glas ubrzo ju je izdvojio na tadašnjoj jugoslavenskoj glazbenoj sceni. Izvodila je pop i jazz repertoar, a već tijekom 1960-ih postala je jedna od najomiljenijih pjevačica, s brojnim nastupima, hitovima i priznanjima kritike.
Tijekom karijere snimila je niz albuma i singlova te surađivala s vrhunskim skladateljima i glazbenicima. Osvojila je više nagrada Porin, među kojima su:
- 2002. – najbolja jazz izvedba
- – album godine, najbolji ženski vokal, najbolji pop album i najbolja vokalna suradnja
- – Porin za životno djelo
Privatni život i suradnje
Prvi brak sklopila je sa skladateljem Stipicom Kalogjerom, a nakon razvoda 1970. godine, 30. ožujka 1973. udala se za kantautora Arsena Dedića. Njihov brak bio je i umjetničko partnerstvo koje je trajalo do Arsenove smrti 2015. godine. Zajedno su dobili sina, poznatog jazz pijanista Matiju Dedića.
Trajno naslijeđe
Gabi Novak često je nazivana prvom damom hrvatske zabavne glazbe. Njezina interpretacija, emotivna snaga i visoki umjetnički standard oblikovali su glazbeni identitet Hrvatske i ostavili snažan pečat u kulturi regije.
Njena smrt označava kraj jedne velike glazbene epohe, ali i trenutak u kojem se podsjećamo koliko je glazba Gabi Novak oplemenila generacije slušatelja.
