Istarski demokratski sabor/ Dieta democratica istiana održao je svoj središnji programatski skup u Pazinu, po prvi put otkako je ta stranka postala europarlamentarna, a njezin dugogodišnji predsjednik Ivan Nino Jakovčić jedan od 11 hrvatskih zastupnika u Evropskom parlamentu koji broji 751 člana. U Pazinu se okupilo više od dvije stotine članova IDS-a, koji u osobi Dorotee Pešić – Bukovac ima u Rijeci i funkciju predsjednice Gradskog vijeća.
Predsjednik IDS-a, pulski gradonačelnik Boris Miletić, je istaknuo da je “stranka jača nego ikad prije”, a dobrim se pokazalo pročišćenje od otpadnika na čelu sa saborskim zastupnikom Damirom Kajinom. Šef IDS-a je rekao da je sada prilika da se realizira ono što sada nije bilo moguće, prema pisanju Večernjeg lista, a Jutarnji list u naslovu ističe: “Istra zahtijeva pravo na samostalnost”. Riječ je, prema pisanju JL-a, o regionalnoj samoupravi koja se kani postići decentralizacijom države. Način na koji IDS to misli napraviti nije još poznat, ali je pouzdano da vodeća istrijanska stranka želi da Istra bude regija koja će upravljati (!) “bitnim dijelovima javnih poslova od regionalnog značaja, odgovorno i na dobrobit građana Istre”.
Hrvatski premijer Zoran Milanović nije bio na skupu IDS-a u Pazinu iako je istoga dana boravio u Istri. Radije je izabrao Pulu za svoj posjet, budući da je u toj nekada najvećoj austrougarskoj luci započeo posao na izgradnji nove bolnice o kojoj građani Rijeke i PGŽ mogu samo sanjati. No, tako je to kad naši susjedi preko Učke umiju bolje i u gospodarstvu i u politici.
Sljedeći parlamentarni izbori će, prema očekivanjima, proteći u okviru važećeg izbornog zakona i bez promjena Ustava RH. Skorih promjena najvjerojatnije što se regionalizacije tiče neće biti. Ali, decentralizacija na način Kukuriku koalicije je već počela. Tako je hrvatska policija već regionalno ustrojena, a da li će postojeći model organiziranja preslikati se i na državnu i javnu upravu – ostaje za vidjeti. S istarskog potkontinenta krenule su od uspostave neovisne RH mnoge inicijative, pa smo već i ranije bili u prilici čuti zahtjeve za autonomijom. Za razliku od prije uvjeti za to nisu bili sazrijeli. A sada jesu.
Primorsko-goranska županija je, usprkos lokalnim kritikama, četvrta u zemlji po razvijenosti. Snažni su to preduvjeti za isticanje zahtjeva za daljnjom, pogotovo financijskom, decentralizacijom Hrvatske, a u korist našeg zavičaja. Prepreka tomu je isuviše inertna politika s pripadajućim političarima (Obersnel, Komadina) koji se ne usude postaviti radikalnije zahtjeve. A i ne mogu, kao integralni dio organizacije s centralom u Zagrebu. Izuzetak je Lista za Rijeku/Lista per Fiume, koja je jedina riječka stranka koja je zatražila uz kulturnu i ekonomsku autonomiju za naš grad. Projekt regionalizacije i decentralizacije zemlje morat će tako krenuti – iz Pazina. (Giancarlo KRAVAR)
