Predstojeći izbori za hrvatski parlament, što će, kako se očekuje, biti redovni i održati se 2015. godine biti će posebni po tome što će se uvesti preferencijalno glasovanje. Na način da će se zastupnici birati imenom i prezimenom, a u SDP-u se zalažu, što podržava i HNS da na listama mora biti najmanje 40 posto žena!
U razvijenim skandinavskim zemljama ne da žena ima samo na listama, već su u nekim parlamentima, kao u Švedskom, gotovo ravnopravno zastupljene. U Hrvatskoj smo imali ne tako neuspješnu HDZ-ovu premijerku Jadranku Kosor, a u utrci za Pantovčak je i Kolinda Grabar-Kitarović, kojoj su povjerene i visoke dužnosti u NATO-u, gdje je pomoćnica glavnog tajnika za javnu diplomaciju.
Još samo jedan kriterij nedostaje da bi slika političkih predstavnika bila kompletirana. A to je zastupljenost mladih. Nekada, u bivšem socijalističkom sistemu se itekako vodilo računa da mladi budu zastupljeni u vlasti, pa je tako, primjerice, dr. Nikola Ivaniš, siva eminencija PGS-a, bio član Društveno-političkog vijeća Skupštine općine Rijeka, kao tadašnji predsjednik omladine.
Do izbora ima još dovoljno vremena za kvalitetnu pripremu istih. Preferencijalno glasovanje, kvota od 40 posto žena, dvostruko pravo glasa za manjine i ako bi se još uvela kvota da i mladi trebaju biti zastupljeniji na svim razinama vlasti, mogla bi hrvatsku demokraciju svrstati u, teoretski, najnaprednije. Ali, dug je put od teorije do prakse. Lista za Rijeku bi u našem gradu mogla poslužiti kao stranka za primjer po zastupljenosti i mladih, i žena, i pripadnika manjina i uspješnih poslovnih ljudi. (Giancarlo KRAVAR)
