Hrvatskoj popodne i navečer prijeti novo nevrijeme, a krajem tjedna stiže jača promjena vremena.
Nevrijeme popodne očekuju i Slovenci, a kako piše 24ur, mjestimice bi moglo doći do grmljavine, tuče i snažnog vjetra, pišu 24ur. Zbog veće količine oborina danas kasno poslijepodne, navečer i u prvom dijelu noći na srijedu diljem Slovenije može doći do bujica, a rijeke se ponegdje mogu izliti. Postoji i mogućnost veće tuče.
Nevrijeme bi nakon Slovenije trebalo stići u Hrvatsku.
“Postupan porast naoblake sa zapada. Kasno popodne se ponajprije na sjevernom Jadranu i sjeverozapadu unutrašnjosti očekuje mjestimična kiša i pljuskovi s grmljavinom, lokalno moguće jače izraženi, a navečer i u noći na srijedu proširit će se na istok i jug. Vjetar većinom umjeren jugozapadni i jugoistočni, navečer uz pljuskove prolazno jak sjeverni. Na Jadranu južni i jugozapadni u okretanju na jugo. Najviša dnevna temperatura zraka od 27 do 31, na moru od 30 do 33 °C”, piše DHMZ.
Za veći dio zemlje upaljen je žuti meteoalarm. To znači potencijalno opasno vrijeme.
I sutra se očekuje nestabilno vrijeme u većem dijelu zemlje.
“Uz više oblaka u noći i ujutro još ponegdje kiša, lokalno i pljuskovi s grmljavinom, uglavnom na istoku i jugu. Potom na Jadranu pretežno, u unutrašnjosti djelomice sunčano, a kratkotrajni popodnevni pljuskovi mogući su u gorju i unutrašnjosti Dalmacije i Istre. Vjetar slab do umjeren jugoistočni i jugozapadni.
Na Jadranu većinom umjereno jugo i južni vjetar, prijepodne na sjevernom dijelu prolazno jaka bura, podno Velebita na udare olujna. Najniža temperatura zraka od 15 do 18, na moru između 21 i 26 °C. Najviša dnevna između 27 i 32 °C”, piše DHMZ.
Nestabilno će biti i nakon srijede, iako će u srijedu, a posebno u četvrtak, u većini zemlje biti dosta sunca pa i vruće. Nova promjena, jača od prethodne, stiže u petak. Očekuju nas pljuskovi, grmljavina i pad temperatura, i to u cijeloj zemlji.
Meteorolog HRT-a Zoran Vakula objavio je veliku prognozu koja obuhvaća i analizu vremenskih prilika u dosadašnjem dijelu ljeta.
Kao što je uobičajeno kod ljetnih lokalnih pljuskova, količina oborine bila je nejednoliko raspoređena. No, može se zaključiti kako je kišovitije bilo u zapadnim kopnenim krajevima i osobito na sjevernom Jadranu, dok je na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije bilo najizraženijeg manjka oborine u odnosu na višegodišnje srednje vrijednosti.
Pritom, napominje Vakula, valja istaknuti kako je prema trenutačno dostupnim podacima, koje još trebaju provjeriti klimatolozi DHMZ-a, u Rijeci ovo bio najkišovitiji srpanj od 1948. godine, od kada se obavljaju službena mjerenja na toj postaji DHMZ-a. Ukupna srpanjska količina oborine bila je 216,7 mm ili litara po četvornome metru, a dosadašnji rekord bio je iz srpnja 1960. – 201,3 mm.
Istodobno je na postaji Split Marjan tijekom srpnja izmjereno samo 2,5 mm oborine. Manje od toga od 1948. godine bilo je samo 5 puta u srpnju – najmanje 1993. i 2013. godine, samo 0,3 mm.
