Profesor s Fakulteta političkih znanosti i vojni analitičar Robert Barić istaknuo je, na Hrvatskom radiju, kako je u svega 12 dana nakon napetog sastanka u Bijeloj kući došlo do značajne promjene u geopolitičkoj situaciji. Prema njegovim riječima, ovaj razvoj događaja ne ide u prilog Rusiji.
Ključni faktori promjene
Barić naglašava kako pregovori o primirju ne mogu započeti bez održivog prekida vatre. Kao primjer navodi Korejski rat, gdje su pregovori trajali gotovo dvije godine. Istovremeno, ruski mediji su nakon sastanka u Bijeloj kući likovali nad situacijom, no sada se činjenice mijenjaju.
“Ovo je dokaz koliko se u samo 12 dana od onog katastrofalnog sastanka u Bijeloj kući – situacija promijenila. Ovo uopće ne odgovara Rusiji. Da biste mogli početi pregovore, morate imati primirje s mogućnošću produžavanja. Pogledajte samo koliko su trajali pregovori u Korejskom ratu, gotovo dvije godine. Rusiji to ne odgovara. Vladimir Putin je išao s maksimalističkim zahtjevima”, rekao je.
Ozbiljni analitičari upozorili su da je Trump nepredvidiv te da se od njega može očekivati neočekivano. Ipak, dogovor o mineralima ostao je netaknut, a Ukrajina inzistira na sigurnosnim jamstvima kako bi taj sporazum bio valjan.
Konvergencija svjetskih sila
Prema Bariću, ključna promjena je usklađivanje stajališta Europske unije, SAD-a i Ukrajine u pogledu rješenja sukoba. Dodatni faktor u ovoj geopolitičkoj jednadžbi je Kina, koja igra sve veću ulogu u diplomaciji.
Ukrajina je, kako tvrdi Barić, već u rujnu 2024. pokazivala znakove promjene stava po pitanju teritorijalnih gubitaka. Do kraja godine, Kijev je počeo neizravno prihvaćati realnost ruske okupacije, iako pravno nikada neće priznati gubitak teritorija. No, Putinov krajnji cilj nije samo teritorijalna ekspanzija već i potpuna kolonizacija Ukrajine po uzoru na Bjelorusiju.
“Ova promjena u ukrajinskom stavu vidljiva je još od rujna i listopada 2024. kada su napravljeni prvi kontakti s Trumpovim krugom. Zelenski i ukrajinsko stanovništvo to su tiho prihvatili. Ako pogledate studeni, prosinac i siječanj, tu će biti stav Kijeva da su ti teritoriji izgubljeni. Prihvatit će rusku okupaciju, ali to pravno nikad neće priznati”, rekao je.
Je li ovo kraj za Zelenskog?
Na pitanje hoće li ovakav razvoj događaja značiti kraj političke karijere Volodimira Zelenskog, Barić smatra da to nije slučaj.
“To neće biti kraj za Zelenskog. Izbori se ne mogu provesti za vrijeme izvanrednog stanja, a Zelenskom je porasla popularnost. Činjenica je da je politički vrh napravio velike pogreške u vođenju rata, ali to neće srušiti Zelenskog”, zaključio je
Trump ostvaruje obećanja iz kampanje
Profesor Petar Kurečić sa Sveučilišta Sjever smatra da je Ukrajina zapravo prisiljena prihvatiti primirje, iako ćudi koliko se brzo stav Zelenskog promijenio. Unatoč ruskoj nadmoći na bojnom polju, Putin traži izlaz iz sukoba.
“Ne bih to nazvao dogovorom, nego prisiljavanjem Ukrajine da prihvati primirje. Prilično je čudno da je predsjednik Zelenski u 10 dana tako radikalno promijenio stav, iako imamo povijest njegovih promjena izjava stavova. Rusija isto tako nije u dobroj poziciji, iako na bojnom polju izgleda bolje”, rekao je.
Kurečić ističe da Trump realizira svoju predizbornu strategiju – brzi završetak rata. SAD ostaje ključni geopolitički čimbenik, neovisno o Europskoj uniji. Ako Rusija ne prihvati primirje, riskira potpunu izolaciju.
Trumpova strategija i politički interesi
Iako Trump djeluje nepredvidivo, Kurečić vjeruje da iza njegovih odluka stoji racionalan ekonomski interes. Njegov cilj je jasno se distancirati od Bidena, prikazujući ga kao nesposobnog vođu. Ukrajina također igra ulogu u Trumpovim političkim manevrima zbog afere Huntera Bidena i Burisme.
Konačno, Kurečić podsjeća na povijesne presedane
“Mislim da je tu puno faktora, a isto tako – možda i nekakva namjera da Europu pokaže nesposobnom. Sjetimo se situacije na našim prostorima. Dok se Amerikanci nisu uključili, nije bilo rješenja”, zaključio je Kurečić.
