Irancima kojima je dosta represivnih pravila i uništenog gospodarstva suočili su se s mecima, suzavcima i uhićenjima
Najveći protuvladini prosvjedi u Iranu od 2009. dodatno su pojačali u subotu, proširivši se na čak 80 gradova, iako su vlasti eskalirale gušenje u kojem su navodno ubijeni deseci ljudi i doveli do uhićenja istaknutih aktivista i novinara, prema Rights grupe i izvještaji medija.
Pristup internetu – posebno na aplikacijama za mobilne telefone koje se često koriste za komunikaciju – i dalje je prekinut ili potpuno blokiran, što utječe na sposobnost Iranaca da komuniciraju međusobno i s vanjskim svijetom. Vijesti iz Irana stigle su s mnogo sati zakašnjenja.
Dok su prosvjedi 2009. izbili zbog izbora koji su naširoko osuđivani kao dirigirani, činilo se da su sadašnji prosvjedi usredotočeni na iranske sigurnosne snage, s izvješćima o okrutnim premlaćivanjima sigurnosnih službenika i zapaljivim bombama na lokalno sjedište zloglasne moralne policije.
U mnogim gradovima, uključujući glavni grad Teheran, snage sigurnosti odgovorile su otvorivši vatru na prosvjednike. Na bulevaru Ferdous u stambenom naselju Shahrak Ekbatan u Teheranu, policajci su pucali na prozore; u gradu Rasht bacali su suzavac u stanove, prema svjedocima i videosnimkama na društvenim mrežama.
Iranski državni mediji objavili su kasno u petak da je najmanje 35 ljudi ubijeno u nemirima, ali su skupine za ljudska prava u subotu rekle da je taj broj vjerojatno mnogo veći. Prethodni broj mrtvih od 17 koji su objavili državni mediji uključivao je najmanje pet pripadnika sigurnosnih službi.
Videozapise objavljene na internetu i razmjere odgovora vlasti teško je neovisno provjeriti, ali video zapisi i fotografije koje su poslali svjedoci poznati The New York Timesu uglavnom su bili u skladu sa slikama koje su široko postavljene na internetu.
Duboka ogorčenost i bijes gomilaju se mjesecima, kažu analitičari, posebno među mladim Irancima, kao odgovor na akciju koju je naredio tvrdolinijaški predsjednik zemlje Ebrahim Raisi, a koja je usmjerena na žene.
To dolazi na vrh niza pritužbi tijekom godina zbog korupcije, lošeg upravljanja gospodarstvom i Covidom te široko rasprostranjene političke represije. Problemi su se zadržali i pod g. Raisijem, koji je došao na vlast na izborima na kojima su svi potencijalni kandidati eliminirani prije glasovanja, posebice oni iz reformističke frakcije.
Tijekom mandata prethodnika gospodina Raisija, umjerenog Hassana Rouhanija, moralna policija je bila obeshrabrena od provođenja iranskih često drakonskih zakona protiv žena, posebice zahtjeva da u javnosti nose hidžab na “ispravan” način. Ali moćni iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Khamenei, za kojeg se sada kaže da se odmara u krevetu nakon hitne operacije, osmislio je uspon g. Raisija, eliminirajući važan odušak frustracija mlađe iranske generacije.
Te su frustracije sada uzavrele. Mali, većinom kurdski grad Oshnavieh navodno je pao u ruke prosvjednika kada su se lokalne sigurnosne snage povukle nakon dana intenzivnih borbi, rekao je paravojni vođa i urednik kurdske novinske stranice.
“Od sinoć Oshnavieh je pod kontrolom narodne vlasti”, rekao je u intervjuu Hussein Yazdanpana, čelnik Stranke slobode Kurdistana, militantne iransko-kurdske skupine sa sjedištem u Iraku, dodajući da su žene odbacile obavezne marame u slavlju.
“Oslobođenje ima dalekosežne posljedice za druge gradove”, rekao je, opisujući grad kao vrata prema drugim kurdskim područjima Irana. G. Yazdanpana, čija skupina ima članove u gradu, rekao je ipak da se iranske snage sigurnosti okupljaju oko Oshnavieha i da se boji krvavog kupanja.
Ammar Golie, iranski Kurd sa sjedištem u Njemačkoj koji uređuje novinsku stranicu NNS Roj, bio je u redovnom kontaktu sa stanovnicima Oshnavieha, koji se nalazi u pokrajini Zapadni Azerbajdžan i ima populaciju od 40.000 etničkih Kurda. Rekao je da su stanovnici postavili blokade na ulazu u jedine dvije gradske ceste.
Videosnimke objavljene na društvenim mrežama prikazuju veliku gomilu ljudi kako marširaju ulicama Oshnavieja, od kojih mnogi nose tradicionalnu kurdsku nošnju i skandiraju “Sloboda”. Još jedan video prikazuje intenzivne pucnjave oko kontrole gradske policijske uprave.
G. Golie je rekao da su mu lokalni kontakti rekli da su vojni bataljun i jedinica Revolucionarne garde iz najbližeg grada, Oroumiyeha, raspoređeni da slome prosvjede i vrate Oshnavieh.
“Očekujemo prolijevanje krvi”, rekao je Golie. “To je izuzetno napeta situacija.”
Pobunu diljem zemlje izazvala je smrt 22-godišnje žene, Mahse Amini, u pritvoru policije za moral 16. rujna. Gospođa Amini je uhićena pod optužbom da je prekršila nalog hidžaba. Žene su predvodile prosvjede prošlog tjedna, a neke su skidale svoje marame, mahale njima i palile ih dok su ih muškarci bodrili.
Sedam dana i noći Iranci su izašli na ulice, suočavajući se s mecima, suzavcima, premlaćivanjima i uhićenjima kako bi poslali poruku klericima koji su vodili naciju 43 godine. Oni su skandirali za kraj vladavine Islamske Republike, prema svjedocima i videozapisima podijeljenim na društvenim mrežama.
U Teheranu su prosvjedi promijenili oblik prosvjeda, od velikih okupljanja na označenim znamenitostima do manjih ćelija raširenih u većini četvrti – uključujući bogati sjeverni dio i južne dijelove radničke klase.
U vjerskom gradu Qum, središtu moći šijitske vjere i vladinoj bazi moći, videosnimke objavljene na društvenim mrežama prikazuju scene kakve dosad nisu viđene: mlade žene skidaju hidžabe i gomile koje pjevaju protiv ajatolaha Khameneija i nazivaju ga “nacionalnim “ sram.”
Predsjednik Raisi, po povratku u Iran iz New Yorka, gdje se obratio Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, upozorio je u petak u govoru u teheranskoj zračnoj luci da vlada “ni pod kojim okolnostima neće dopustiti da se za sigurnost zemlje i javnosti biti ugrožen.”
Ministarstvo obavještajnih poslova poslalo je tekstualnu poruku svim korisnicima mobitela upozoravajući da će svatko tko sudjeluje u demonstracijama, koje su, kako je rečeno, organizirali neprijatelji Irana, biti kažnjen prema šerijatskom zakonu. Kopije tekstova podijelili su s The New York Timesom, a također su ih objavili na društvenim mrežama.
Odbor za zaštitu novinara priopćio je da je uhićeno najmanje 11 novinara, uključujući Niloofara Hamedija, novinara dnevnih novina Shargh koji je prvi izvijestio o slučaju gospođe Amini i intervjuirao njezinu obitelj u bolnici.
Među uhićenim aktivistima bili su Majid Tavakoli i sociolog Mohammadreza Jalaeipour, priopćila je organizacija.
