Nakon kritika Europske Komisije u vezi neodrživog teritorijalnog ustrojstva RH, stigao je i promptni odgovor ministra Grčića. Ništa od ukidanjažupanija i općina, samo ćemo malo promiješati karte i poigrati se ovlastima (!) Ono što daleko bogatije zemlje vide kao veliki problem, našu Vladu ne zabrinjava. Paralelno s EU komisijom, hrvatsku politiku je kritizirao voditelj Ureda Svjetske banke za Hrvatsku, Hongjoo Hahm: Ono što nedostaje je vodstvo u gospodarskim reformama, jasna vizija u kojem smjeru gospodarstvo želi ići. Gospodarstvo treba nekoga tko će učinkovito koordinirati fiskalni okvir sa strukturnim reformama i tako otvoriti prostor za rast predvođen privatnim sektorom. Hahm se osvrnuo i na po njemu posve promašenu poreznu politiku nesposobne Vlade koja silnim nametima guši poduzetništvo: Mala i srednja poduzeća su preopterećena porezima.
Kada se ove dvije kritike, teritorijalni preustroj i gospodarstvo i fiskalna politika, stave jedna pored druge, možemo izvući zaključak prema kojem gospodarstvo i radna mjesta nisu prioriteti ove vlade nego postojeće benificije i sinekure političke elite koja živi na grbači građanstva.
Parlametaraci i vijećnici, bilo koje razvijenije industrijske zemlje, u prvom redu obilaze poslovne subjekte u svojim distriktima kako bi se na vrijeme i temeljno upoznali s prvim naznakama nekih poremećaja na tržištu, a koje mogu imati negativan utjecaj na radna mjesta. Te prve naznake poremećaja odmah se pretvaraju u jasan politički program, a sve u cilju veće zaposlenosti i spašavanja radnih mjeta. Netko pametan je valjda shvatio da se samo smanjivanjem broja JLS-a, više novaca može osloboditi za stimuliranje vlastite “realne” privrede. Za razliku od svojih kolega, naši političari, kako na državnom tako i na lokalnom nivou, se prije svega bave socijalnim transferima (dijeljenjem novaca iz proračuna) nego onima koji taj proračun pune.
Umjesto krilatice europskih političara “građanin koji ima dobro plaćen posao je zadovoljan građanin i porezni obveznik”, kod njihovih hrvatskih kolega možete čuti jedino ”u doba krize nećemo smanjivati socijalna davanja”. Postavlja se pitanje tko više brine o socijalnim trensferima? Oni koji se prije svega brinu o radnim mjestima svojih građana ili oni koji transfere samo “raspoređuju”? Svatko bi u svojoj jedinici lokalne samouprave sebe morao zapitati jesu li mu lokalni političari sposobni da budu aktivni i proaktivni čimbenici u zahtjevnoj gospodarskoj politici sadašnjeg vremena? Ako je odgovor negativan onda ćete shvatiti zašto naši političari naprosto nemaju sluha za ove kritike EU i SB i zašto imamo najdužu recesiju koju ne pamti niti jedno gospodarstvo svijeta. Priotitet regija i jakih JLS prije svega leži u aktivnoj i proaktivnoj gospodarskoj politici na vlastitom terenu koja u kordinaciji sa Ministarstvom gospodarstva provodi strategiju razvoja na lokalnom nivou. Uštedama i stezanjem remena se još se nitko nije ekonomski oporavio. Oporavak slijedi novcem koji se oslobodio uštedama i njegovim pametnim ulaganjem. Da li su u ovom trenutku sportsko rekreacioni centar Platak prioritet ulaganja PGŽ uz 21.000 nezaposlenih? O tome presudite sami .
Samo Rijeka, Split, Zagreb i Osijek mogu biti regionalni centri hrvatskih autonomnih regija. Sveučilišni gradovi sa sveučilišnim bolnicama oko kojih se mogu razviti 4 nove autonomne regije koje mogu osigurati ravnopravan regionalni razvoj svih dijelova Hrvatske. Svako drugo političko rješenje sa 7 i više regija u državi sa samo malo više od 4 milijuna stanovnika ide na štetu samih građana.
