Unatoč suprotnim javnim dojmovima o sve većem utjecaju crkve na društvo, u Hrvatskoj se u posljednjem desetljeću događa vidljiva sekularizacija. Proizlazi to iz istraživanja Jutarnjeg lista o značajnom padu udjela crkvenih brakova na teritoriju cijele zemlje. Od 2001. do prošle godine taj je udio pao s 64,9 na 56,7 posto.
Sudeći po tim podacima, na sekularne trendove nemaju prevelik utjecaj ideoloških opcija koje su se na razini države izmjenjivale na vlasti. Naime, u promatranom periodu Hrvatska je imala 4 godine lijeve Vlade (2001.-2003. i 2011.-2013.) te sedam godina desne Vlade (2004.-2011.)
Očekivano, najsekularniji su Istra i Kvarner kao jedine regije u kojima ima više strogo civilnih od crkvenih brakova. Zanimljivo je da je Istra jedna od rijetkih regija gdje je udio crkvenih brakova u razdoblju od 2001.-2008. godine značajno narastao s 47,4 na 51,9 posto. Međutim, u posljednjih pet godina se dogodio još jači obrnuti trend pa je prošle godine u Istri sklopljeno tek 44 posto crkvenih brakova. Najsekularnija je Primorsko-goranska županija s 43 posto crkvenih brakova, a uvjerljivo najsekularniji grad Rijeka sa samo 38,5 posto crkvenih brakova u odnosu na 45,9 posto koliko ih je u Rijeci bilo sklopljeno 2001. godine.(rd)
